1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Utvrđenje Austrije" za veću zaštitu vanjskih granica EU

Emir Numanović2. april 2016

Kada se radi o izbjegličkoj krizi Austrija i više zemalja srednje i jugoistočne Evrope će tješnje sarađivati. U zaštiti vanjskih granica EU bi ubuduće mogli biti angažovani i vojnici.

Foto: picture-alliance/dpa/M. Kanizaj

„Austriji je u interesu da Balkanska ruta ostane zatvorena“, izjavio je austrijski ministar odbrane Hans-Peter Doskozil na sastanku zemalja članica Srednjoevropske odbrambene saradnje (CEDC). Pored ministara odbrane iz Austrije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke i Slovačke, sastanku su prisustvovale i njihove kolege iz Poljske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Ministri su se na temelju zajedničke vojno-civilne misije dogovorili da bi na vanjskoj granici EU u pružanju pomoći Frotexu (Evropska agencija za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskim granicama zemalja članica EU), trebalo djelovati brže i fleksibilnije. „Svi ovdje okupljeni nastoje i spremni su raditi na prijedlozima za zajedničko evropsko rješenje“, izjavio je Doskozil. Ni jedna zemlja, kada je riječ o izbjegličkoj krizi, neće biti prepuštena sama sebi: „Ako jedna država želi pomoć, tada ćemo pomoći zajedno“, kaže austrijski ministar odbrane.

Prijedlozi za EU i cijelu Evropu

Rezolucija o zajedničkoj liniji u osiguravanju granice bi trebala biti predložena na narednom sastanku ministara odbrane zemalja članica EU koji se održava u Luxemburgu. „U prvom i drugom koraku želimo vidjeti kako će konkretno izgledati civilno-vojna misija i koja će zemlja koliko poslati vojnika. Sada se radi o tome da pronađemo zajedničku evropsku liniju pri čemu je fokus na osiguranju granice, registraciji i vraćanju izbjeglica“, kaže Doskozil.

Očaj u Idomeniju

04:35

This browser does not support the video element.

Samo dan prije održavanja sastanka u Beču je austrijska vlada najavila pooštravanje prava na azil. Doskozil i ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner, smatraju da stalno kretanje izbjeglica predstavlja opasnost za „javni red i unutrašnju sigurnost“. Zbog toga Austrija može ograničiti broj zahtjeva za azil. „Nećemo dozvoliti podnošenje zahtjeva za azil osim ako to ne moramo radi kriterija navedenih u članu 8 Konvencije o ljudskim pravima“, izjavila je Mikl-Leitner. U članu 8. se radi o pravu na poštovanje privatnog i porodičnog života.

Također će biti dozvoljeno podnošenje zahtjeva za azil osobama prema kojim bi u susjednoj zemlji bilo nehumano postupano i u kojoj bi dotična osoba bila ubijena. U svim drugim slučajevima se izbjeglice mogu vratiti u zemlju iz koje su došle u Austriju.

"Politika čvrste ruke"

„Takve tendencije u izbjegličkoj politici su upitne“, smatra bečki politolog Vedran Džihić. „ Zbog toga je politika koju sada vodimo politika čvrste ruke. Kada je riječ o ovom pitanju, zapadno-balkanske države mogu računati na podršku Austrije sve dok se radi o praktičnom provođenju u djelo blokade zapadno-balkanske rute“, smatra politolog. „Mišljenja sam da su dogovori po ovom pitanju opasni po regiju. U mnogim zemljama se šire autoritarne tendencije, nacionalni vlastodršci za njihove podrške i sprovedbu planova o izbjeglicama zahtjevaju podršku, a to se na kraju može obiti o glavu i uticati na još jače autoritarne tendencije“, kaže Džihić.

Prije svega se ne smije preći linija kada je riječ o vojnom angažmanu: „Slike sa granica, naprimjer iz Idomenia, i bez vojne intervencije su uznemirujuće, a ponekad i brutalne. U svakom slučaju se tamo ne vidi prijateljsko lice Evrope“, kaže politolog iz Beča. U trenutnoj situaciji Austrija i nekoliko drugih zemalja će poduzeti sve mjere, pa i vojne, kako bi bili sigurni da će Balkanska ruta i dalje ostati zatvorena. „Države u regionu će u tome sudjelovati. Zauzvrat će kao i do sada tražiti formalnu podršku na putu u pravcu EU i neformalnu podršku vladama za njihov kurs“, mišljenja je Džihić.

Austrijski ministar odbrane Hans Peter Doskozil: " Ni jedna zemlja u izbjegličkoj krizi neće biti prepuštena sama sebi".Foto: picture-alliance/epa/M. Kanizaj

Međutim, Austrija ostaje pri svom oštrom kursu. Do sada su izbjeglice zahtjev za azil mogle podnijeti na granici i u svakoj policijskoj stanici. Ubuduće će to biti moguće samo u centrima za registraciju izbjeglica postavljenim duž granice. Izbjeglice u tim centrima se smiju zadržati do 120 sati. Za to vrijeme policija provjerava da li će zahtjev biti prihvaćen ili ne. Pojedini mediji u zemlji govore o „utvrđivanju Austrije“. Ministar odbrane Doskozil želi intenzivirati i kontrolu granice. Njegova poruka Njemačkoj glasi: „ Tamo gdje mi kontrolišemo granicu, više neće biti nekontrolisanog propuštanja izbjeglica.“

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi