Na posljednjem Socijalnom vijeću najviše su negodovali predstavnici građevinskog i turističkog sektora, koji već sada funkcioniše sezonski i s hroničnim nedostatkom radne snage.

„To bi podrazumijevalo temeljnu reorganizaciju poslova, forsiranje prekovremenog rada i preraspodjelu radnog vremena (za što postoje ozbiljna zakonska ograničenja), kao i dodatne troškove ili nova zapošljavanja koja mnogi ne mogu finansirati. Skraćivanje radnog vremena za većinu poslova u turizmu apsolutno nije moguće“, navode iz Unije poslodavaca Crne Gore.

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, s druge strane, poručuju da od 1. januara ove godine do danas Inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u privrednom sektoru.

„Proces implementacije bit će pažljivo planiran, u saradnji sa sindikatima, poslodavcima, akademskom zajednicom i drugim relevantnim akterima. Fokusirani smo na analize koje će pokazati kako se sedmosatni radni dan može primijeniti u praksi, bez ugrožavanja ekonomskih pokazatelja“, saopćili su za DW iz kabineta ministrice Naide Nišić.

Sat manje i za državne službenike

U javnom sektoru male Crne Gore radi skoro 80 hiljada ljudi, što čini trećinu ukupno zaposlenih u zemlji. Prenapučena, uglavnom stranački zaposlena administracija, često je spora i neučinkovita. Iz privatnog sektora stoga pozivaju državu da se prije skraćenja radnog vremena pozabavi optimizacijom javne uprave, povećanjem njene efikasnosti, ali i suzbijanjem sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja.

Dio rješenja, međutim, u resoru ministrice Nišić vide upravo u smanjenju broja radnih sati. „Savremeni evropski trendovi i brojna istraživanja potvrđuju da kraće radno vrijeme ne znači nižu učinkovitost – naprotiv, ono vodi većem zadovoljstvu zaposlenih, manjoj stopi bolovanja, većoj motivaciji i većoj dugoročnoj koristi za poslodavce i društvo u cjelini“, navode iz Ministarstva.

Jedini u Evropi?

Ukoliko izmjene Zakona o radu, koje predviđaju uvođenje sedmosatnog radnog vremena, dobiju podršku većine u Parlamentu, Crna Gora će, prema našem istraživanju, postati prva država u regiji i Evropi koja je zakonski definisala radno vrijeme od sedam sati.

Francuska je najpoznatiji primjer skraćenog radnog vremena sa zakonskom normom od 35 sati sedmično (što u prosjeku iznosi 7 sati dnevno), ali to nije eksplicitno definisano kao „sedmosatno radno vrijeme“.

Obećanje o uvođenju sedmosatnog radnog vremena prvi put je iznio lider PES-a i premijer Milojko Spajić, povodom Međunarodnog praznika rada prije dvije godine. Tada je najavio da će skraćenje radnog vremena s 40 na 35 sati sedmično predložiti kao dio programa „Evropa sad 2“, na kojem je vladajući PES temeljio predizbornu kampanju.

Nakon formiranja Vlade, Spajić je više puta najavljivao skraćenje radnog vremena, čak i do kraja prošle godine, no još se čeka da se to i dogodi.