Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi tekst posvećen uvredama na račun njemačkog političara (CSU) Christiana Schmidta, koji je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini preuzeo u avgustu 2021. godine.

"Svako, ko učestvuje u javnom životu na Balkanu, zbog napada koji su često duboko lični, mora imati debelu kožu, deblju nego u Berlinu. Schmidt se u međuvremenu sa tim aranžirao. Prošla su vremena, kada je on zbog toga pred kamerama ispoljavao napade bijesa. Schmidt je u vezi s tim nedavno skovao termin ´uvrjedljive strukture´, na koje se ljudi, koji su eksponirani na Balkanu, moraju navići i naučiti da ih ignorišu. A kada je riječ o Nijemcima, nacistička poređenja često su centralni element takvih struktura", piše autor teksta Michael Martens.

Angela Merkel je, pojašnjava se dalje, tu lekciju naučila u trenutku vrhunca finansijske krize u Grčkoj, kada je Njemačka insistirala na mjerama štednje i dubokim rezovima zbog kojih su je tamošnji mediji prikazivali u uniformi sa kukastim krstom. A sada je ponovo na redu Schmidt.

„Igre prijestolja" između Schmidta i Dodika

„Povod je bila u utorak održana posjeta najmoćnijeg političara bosanskih Srba Milorada Dodika Moskvi. Na konferenciji za novinare, nakon njegovog razgovora sa Sergejom Lavrovom, ruski ministar vanjskih poslova nazvao je Schmidta ´samoproglašenim Gauleiterom´. A ranije je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić isto tako titulirao Schmidta" (op. red.: okupacioni gaulajter"), navodi se dalje u tekstu.

Gauleiter je inače izraz iz perioda vladavine nacional-socijalističkog režima, koji se odnosi na regionalnog vođu Hitlerove stranke NSDAP, koji je upravljao jednom teritorijalnom jedinicom u Njemačkoj. Termin se danas koristi za autoritarne i diktatorske stranačke vođe. 

Pozadina takvih izjava je, kaže se dalje u članku, borba za moć između Schmidta i Dodika. Naime, kako pojašnjava autor teksta, Dodik je zbog jednog Schmidtovog dekreta, donesenog zbog njegove separatis­tističke politike, smijenjen sa mjesta predsjednika Republike Srpske i zabranjeno mu je bavljenje politikom.

"On to pak ignoriše. U Moskvi je Dodik primljen kao da je i dalje predsjednik Republike Srpske. Srbin računa s tim da Schmidt ne raspolaže političkim polugama da provede odredbe sopstvenog dekreta. Naime, moć visokog predstavnika i njegovog Ureda sa sjedištem u Sarajevu (OHR) postoji uglavnom na papiru. Schmidt nema egzekutivne ovlasti da naredi Dodikovo hapšenje. Bosanska policija se ne usuđuje na taj potez, a pogotovo ne vojska.”

Da poređenje Schmidta sa s nacional-socijalističkim simbolima nije ništa novo, autor teksta potkrjepljuje primjerom iz 2022. godine, kada je on nametnuo izmjene Izbornog zakona, koje su mnogi Bošnjaci doživjeli kao diskriminirajuće. Emir Suljagić, koji je preživio genocid u Srebrenici a danas je direktor Memorijalnog centra u Potočarima, Schmidta nije opisivao samo kao „Gauleitera“, već je iz naftalina izavukao dodatna poređenja i izraze iz nacističkog vremena. Pitao je hoće li Bošnjaci uskoro morati formirati „Judenrat“ (op.red.: Jevrejsko vijeće koje je prisilno formirala nacistička uprava i koje je brinulo, naprimjer, za organizaciju života u getu), te da li oni već slove kao „niža ljudska vrsta", navodi se, između ostalog, u tekstu FAZ-a. 

Zatvaranje OHR-a?

Uvrede na račun visokog predstavnika imaju i strukturalni razlog, konstatuje se u tekstu. "Ured visokog predstavnika je ustanovljen 1995. godine s ciljem nadziranja provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH. To što je ta institucija tada djelovala mimo svake demokratske kontrole činilo se logičnim i neizbježnim. Nakon tri decenije mira u BiH, na to se pak danas često gleda drugačije. Schmidt to zna i on sam je u svom obraćanju, povodom obilježavanja tridesetogodišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, najavio da radi na tome da bude posljednji visoki predstavnik", podsjeća autor članka.

„Ukoliko ova ustanova bude postojala i dvadeset godina kasnije, to ima veze s činjenicom da se institucije i njihovi šefovi nigdje na svijetu ne trude da sami sebe ukinu. Od 2005. visoki predstavnici su stalno navodili razloge zašto su oni još uvijek neophodni. Međutim, činjenica je i da Milorad Dodik, koji decenijama oblikuje političku scenu u entitetu Republika Srpska, svojim separatističkim prijetnjama nikada nije išao toliko daleko kao sada", zaključuje se u tekstu frankfurtskog lista FAZ.

Wolfgang Petritsch o zatvaranju OHR-a

Austrijski list Der Standard prenosi dijelove intervjua Wolfganga Petritscha (Volfgang Petrič) za austrijsku novinsku agenciju APA u kome dugogodišnji diplomata i bivši vršilac dužnosti viskokog predstavnika u BiH traži zatvaranje OHR-a.

Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, po njegovom mišljenju, nije više prilagođen aktuelnoj situaciji. On se mora prilagoditi promijenjenoj situaciji u zemlji, čija bi konačna posljedica bila, njegovo zatvaranje, rekao je Petritsch u intervjuu APA-u, te ocijenio da bi njegovo postepeno povlačenje trebala da pripremi grupa eksperata.

„Sada bi bilo neophodno da grupa iskusnih lokalnih i međunarodnih eksperata utvrdi kako bi mogla izgledati ta izlazna strategija: Šta je do sada postignuto? I šta je još neophodno da uradi međunarodna zajednica, što lokalne vlasti možda ne mogu?", rekao je Petritsch.

"Slučaj Dodik privesti kraju”

Petritsch se ne boji da bi predloženo zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) destabilizovalo političku situaciju u BiH. Međutim, da bi do toga došlo važno je, kako je rekao, da se “slučaj Dodik privede kraju”.

Ima naznaka da bi se Dodik mogao povući, prenio je Petritsch. Diplomatski napori trenutno su usmjereni na to da Dodik mirno prihvati svoj odlazak. „Zakon važi za svakoga", komentarisao je Petritsch i dodao da se i Dodik samim tim mora pridržavati presude bosanskohercegovačkog suda.

"To bi bio važan signal i pokazao bi da vladavina prava funkcioniše”, naglasio je on, uz konstataciju da bi to ojačalo i državu BiH u cjelini.

Petritsch nije želio iznijeti prognoze o tome kada bi potpuno zatvaranje Ureda visokog predstavnika bilo realno ali je rekao da bi mali ured "za nadgledanje", koji bi u početku takođe zadržao Bonska ovlaštenja, zasad morao ostati u Sarajevu - "za ekstremne slučajeve, ukoliko dođe do kršenja Dejtona".