Pobjednik kosovskih izbora, Aljbin Kurti, od samog proglašenja rezultata stavio je do znanja i Briselu i Beogradu da će doći do promjena u pozicioniranju Kosova u dijalogu o normalizaciji odnosa sa Srbijom koji se vodi uz posredovanje EU.

Na najavu Kurtija da mu dijalog sa Beogradom neće biti u vrhu prioriteta, reagovali su EU zvaničnici, koji su, svi do jednog, poručili da se od budućih vlasti u Prištini očekuje „konstruktivan pristup nastavku dijaloga sa Beogradom".

„Evropski put Kosova vodi kroz sveobuhvatnu normalizaciju odnosa sa Srbijom. Očekujemo od novih vlasti konstruktivni angažman na nastavku sastanaka u okviru dijaloga kome posreduje EU i da iskoriste priliku koja im se pruža za postizanje sveobuhvatnog sporazuma", poručili su u zajedničkom saopštenju šef diplomatije i glavni pregovarač EU, Žosep Borelj, i komesar za proširenje, Oliver Varheji.

Zvanično, EU kaže da će sačekati formiranje parlamenta i vlade na Kosovu kako bi se krenulo u ozbiljne razgovore o nastavku dijaloga.

Nezvanično, ocjenjuje se da Aljbinu Kurtiju, kao vjerovatno budućem premijeru Kosova, mora da bude jasno šta njegov mandat i proces dijaloga znače za budućnost Kosova, odnosno građana koji su mu poklonili povjerenje na izborima.

„Evropska perspektiva Kosova i moguća brza traka pristupanja, uz ispunjavanje reformi, moguća je samo kroz tunel dijaloga. Taj tunel sada izgleda mračno i pun je problema, ali vidi se svjetlo na kraju u obliku normalizacije odnosa. Za razliku od političkog lidera, Aljbin Kurti će kao državnik morati da prihvati realnost i umjetnost kompromisa kako bi omogućio građanima koji su glasali za njega ono što žele, a to je evropska budućnost”, navode diplomatski izvori u Briselu.

Kurti je „svoj", ali ima mjesta za pragmatizam

Da budućnost Kosova u EU neće biti moguća bez saradnje i postizanja dogovora sa Beogradom, poručuje i izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo, Viola fon Kramon. 

Ona je u izjavi za DW ocijenila da je važno da nova vlast na Kosovu nastavi posao koji je započet prošle godine pod mandatom specijalnog predstavnika EU, Miroslava Lajčka.

„Lično, ne mogu da zamislim da bi građani Kosova poželjeli da se vrate na početak ili da ostanu negdje u ćošku bez ikakve perspektive evrointegracija. Nova vlada će morati da radi kako na reformama i borbi protiv korupcije tako i na razvoju ambiciozne proevropske agende. Gospodin Kurti bi trebalo da iskoristi dobijenu snažnu većinu na izborima. Tako velika podrška kod kuće je preduslov za uspješan dijalog, ali ne i dovoljna sama po sebi", kaže fon Kramon.

Poznavaoci Aljbina Kurtija kažu da kompromis i pragmatizam nisu njegove najjače strane, i da kao takav, iako očekivan, „nije bio izbor ni Brisela ni Vašingtona" za nastavak procesa normalizacije odnosa sa Beogradom.

„Aljbin Kurti je vrlo svoj, ne gleda stalno u Brisel da bi dobio potvrdu. Biće teži možda i čak nemoguć za kontrolisanje od strane Vašingtona, Berlina ili Brisela", ocjenjuje analitičar berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije, Tobi Vogel.

On konstatuje da će takvo ponašanje Kurtija možda i otežati dijalog, ali postavlja i pitanje da li bi bilo bolje da u procesu postoji strana koja je tu da bi zadovoljila Brisel ili Vašington, a koja ne bi imala podršku kod kuće za eventualni sporazum.

„Koje god rješenje da se nađe ono će morati da ima demokratski legitimitet kod kuće u Srbiji ili na Kosovu. Mogu da vidim da će Kurti tu biti pragmatičan i raditi na određenim kompromisima kako bi dobio ono što Kosovo želi, a to je priznanje Srbije i pet zemlja EU koje i dalje ne priznaju nezavisnost Kosova", kaže Vogel.

Kramon: Kurti ne smije da propusti momenat saradnje EU i SAD

Pored promjene na čelu Kosova, kontekst dijaloga Beogrda i Prištine fundamentalno se mijenja i dolaskom nove administracije u Vašingtonu. 

Sagovornici DW smatraju da ta promjena ide na ruku jačem upravljanju dijalogom, ali i samom Aljbinu Kurtiju.

„Ono što sada imamo jeste jedan novi momenat, sada imamo i zajedničke interese sa obje strane Atlantika, i mislim da je to prilika koju gospodin Kurti ne bi trebalo da propusti", kaže Viola fon Kramon za DW.

Prva vlada na čelu sa Aljbinom Kurtijem, početkom 2020. našla se pod snažnim pritiskom adminstracije SAD, na čelu sa predsjednikom Trampom. Poslije nepuna dva mjeseca mandata vlada je i oborena izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu što su podržale SAD, za razliku od EU zemalja. Sam Kurti je kao razlog smjene njegove vlade naveo stvaranje prostora za postizanje dogovora o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, čemu se on izričito protivio.

„Vašington danas jasno stavlja do znanja da je cilj dijaloga Beogrda i Prištine međusobno priznanje. To nije novost, ali je sada jasno rečeno. Ta jasnoća je od pomoći dijalogu kao i Bajdenova administracija. Neće više biti igrarija Rika Grenela”, smatra Vogel.

EU, kao glavini posrednik u dijalogu, bar zvanično, navodi da je za nju prihvatljivo svako rješenje oko kog se Beograd i Priština dogovore, a koje je u skladu sa međunarodnim pravom i evropskim principima.

Nešto konktretniji je specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajčak, koji je odbacio mogućnost zamjene teritorija kao mogućeg rješenja za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

Najkonkretniji, kao i obično, jesu partneri iz SAD, čiji je novoizabrani predsjednik Džozef Bajden, u čestitki povodom Dana državnosti Srbije poručio da rješenje procesa koji se vodi između Beograda i Prištine vidi u međusobnom priznanju.

U međuvremenu, EU radi na produžetku mandata Miroslava Lajčka. On već najavljuje da se očekuje nastavak „krivudavog puta" do sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ovoga puta sa novim igračem za stolom u Briselu.