1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Vadeful sam protiv Merca i CDU

Christoph Hasselbach
6. novembar 2025

Deportovati ili ne? Kancelar Merc otvoreno se suprotstavlja svom stranačkom kolegi i ministru spoljnih poslova iz CDU-a Johanu Vadefulu po pitanju povratka sirijskih izbjeglica.

Vadeful u predgrađu Damaska
Vadeful u predgrađu DamaskaFoto: Marcus Brandt/dpa/picture alliance

Sukob između ministra spoljnih poslova Johana Vadefula i kancelara Fridriha Merca sve je izraženiji. Sirijske izbjeglice koje trenutno žive u Njemačkoj ne bi se mogle vratiti u domovinu u kratkom roku. „Ovdje zaista rijetko ko može dostojanstveno da živi“, rekao je Vadeful prilikom nedavne posjete predgrađu Damaska, teško pogođenom građanskim ratom.

Nasuprot tome, kancelar je izjavio: „Građanski rat u Siriji je završen. Više ne postoje nikakvi razlozi za azil u Njemačkoj i zato možemo započeti s vraćanjem izbjeglica“, rekao je Merc upravo u Vadefulovomrodnom gradu Husumu na obali Sjevernog mora.

To je zvučalo kao ukor partijskom kolegi iz konzervativne CDU, iako se Merc trudio da umanji sukob s ministrom. Vadeful je, kako je rekao, posjetio posebno teško uništen dio Damaska. Kritike su išle u smjeru: eto emocije su ga savladale.

Portparol vlade Štefan Kornelijus dodatno je pokušao da ublaži sukob: „Naravno da kancelar stoji iza svog ministra spoljnih poslova."

Strah od Alternative za Njemačku

U međuvremenu se stvorio suprotan utisak. Danima su se javljali kritičari iz redova CDU i CSU, među njima i ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz CSU, sestrinske stranke CDU u Bavarskoj. Dobrint smatra da ne postoji osnov za protivljenje vraćanju izbjeglica u Siriju. Jirgen Krings, zamjenik predsjednika poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu, rekao je za magazin „Štern“: „Završetkom građanskog rata u Siriji nema više osnove za zaštitu izbjeglica. Zbog toga se uskoro moraju ukinuti dosadašnje humanitarne dozvole boravka."

Predsjednici CDU iz Saksonije-Anhalt i Baden-Virtemberga iznijeli su slične stavove i zatražili brzo vraćanje sirijskih izbjeglica. Njihova odlučnost da se suprotstave ministru spoljnih poslova ima i političku pozadinu: u njihovim saveznim pokrajinama naredne godine se održavaju izbori.

CDU je pod pritiskom AfD, koji sa svojim beskompromisnim stavom prema izbjeglicama bilježi rast podrške njemačkih birača u anketama. U Saksoniji-Anhalt je čak znatno ispred ostalih. Lokalnim CDU političarima očito nisu odgovarale Vadefulove moralne dileme. Kao potvrdu toga, liderka AfD Alis Vajdel optužila je CDU za „odbijanje deportacija".

„S obzirom na aktuelne ankete, u Uniji vlada velika nervoza", piše Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku za DW. „Uticajni dijelovi stranke smatraju da se dinamika može preokrenuti većom strogošću u migracionoj politici i zato ne žele pokazati slabost.“

On upozorava da je ne samo „nehumano“, već i „nerealno“ vjerovati da se oko "milion sirijskih izbjeglica, većinom dobro integrisanih, može jednostavno poslati nazad. U Siriji ne postoje uslovi za to”.

Čak i pravno gledano, trenutno bi se mogao deportovati samo mali broj Sirijaca koji žive u Njemačkoj. No, ta činjenica trenutno igra malu ulogu u debati unutar Unije.

Neslaganje u CDUFoto: Kay Nietfeld/picture alliance/dpa

„Prisilna solidarnost“ s Izraelom, „preopterećen" Bundesver

Sirija nije jedina tema, zbog koje je Vadeful naišao na kritike u sopstvenim redovima. U avgustu je izjavio da bi angažman u Ukrajini „preopteretio“ Bundesver, što je oslabilo Mercovu pregovaračku poziciju dok je bio na putu za Vašington na razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

Zatim se Vadeful usprotivio navodnoj njemačkoj „prisilnoj solidarnosti“ sa Izraelom, dok je kancelar branio Izrael od optužbi za genocid. Jozef Šuster, predsjednik Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, nazvao je izraz „prisilna solidarnost“ u listu „Velt“ „veoma problematičnim i nesretnim“. Političari poput Omida Nuripura iz Zelenih smatraju da taj izraz relativizuje njemački tzv. „državni rezon" prema Izraelu, odnosno bezuslovnu podršku njegovoj bezbjednosti.

Hof smatra da se „ministar spoljnih poslova očigledno često izražava spontano i nepromišljeno – i to o temama koje nisu u njegovoj nadležnosti, poput njemačkog doprinosa 'Koaliciji voljnih', uz zabrinutost da bi Bundesver bio preopterećen. Manje bi tu bilo više.“

Na kraju je Vadeful izazvao diplomatski incident s Kinom, jednim od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke. Otkazao je put u Peking u posljednjem trenutku, kada je postalo jasno da mu, osim sastanka s kineskim kolegom Vang Jiem, nisu ponuđeni drugi susreti. Kineska vlada bila je uvrijeđena.

Podsjećanje na Berbok i Šolca

Opozicija s uživanjem koristi unutrašnji sukob u Demohrišćanskoj uniji. „Čak i u spoljnoj politici, kancelar i CDU se moraju zapitati zašto uopšte imaju ministra spoljnih poslova“, rekla je Katarina Drege, šefica poslaničkog kluba Zelenih u Bundestagu. „Svaki put kad se ministar spoljnih poslova oglasi, njegove partijske kolege to odmah dovode u pitanje."

A upravo je nova vlada Unije CDU/CSU i SPD željela da stvari budu bolje nego u prethodnoj vladi kancelara Olafa Šolca iz SPD-a. Posebno su javne svađe trebale da prestanu, rekao je Merc, misleći i na spoljnopolitički kurs svoje vlade. Između SPD-ovca Šolca i zelene ministarke spoljnih poslova Analene Berbok bilo je trzavica – ona je povremeno vodila spoljnu politiku koja se nije slagala sa spoljnom politikom kancelara.

Sada se čini da je to ponovo problem, ovog puta među partijskim kolegama iz iste stranke CDU. „Ne funkcioniše najavljena 'spoljna politika iz jednog izvora'", kaže Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. „To je, s jedne strane, posljedica Vadefulove retorike, kojom se zaista zamjerio unutar svoje stranke, a s druge strane i nedovoljno koordinisanog djelovanja kancleramta, koji je – barem u ovom slučaju – reagovao prekasno.."