Sve je bilo kao u detektivskom filmu – pronađena je ukradena Van Gogova slika „Proljećna bašta“. Djelo vrijedno milione bilo je umotano u jastuk i spakovano u torbu iz prodavnice namještaja Ikea.
Detektiv Artur Brand sa Van Gogovom "Proljećnom baštom"Foto: Arthur Brand/dpa
Oglas
Artur Brand nosi umjetničko blago u poznatoj plavoj Ikeinoj torbi. Jedan video prikazuje tog istoričara umjetnosti kako u svojoj dnevnoj sobi iz torbe vadi jastuk, a iz jastuka – sliku umotanu u foliju. Brand ispušta uzdah olakšanja.
Jer, sada u rukama drži „Proljećnu baštu" (1884), remekdjelo Vinsenta van Goga. Pod uslovom da je to uopšte original.
Proljećna baštaFoto: Fine Art Images/Heritage Images/picture alliance
„Sad treba vidjeti da li jeste ili nije", kaže Brand. „Zato gledam poleđinu na kojoj ima naljepnica. Imam fotografiju originala pa sve mogu da uporedim." Ubrzo zaključuje: „To je to, Van Gog se vratio! Kakav dan!“
Kradljivci pohapšeni
Tri i po godine taj istoričar umjetnosti poput detektiva traži „Proljećnu baštu". U martu 2020. je lopov odnio glasovitu sliku iz muzeja u Larenu nedaleko od Amsterdama. Tamo je slika bila pozajmljena iz muzeja u Groningenu.
Počinilac je noću čekićem razbio ulazna staklena vrata, i sa umjetninom pobjegao na motociklu.
„Prisluškivanjem razgovora je policija tada brzo ušla u trag počiniocima“, priča Brand. „Svi su do sada pohapšeni.“
Lopov je dobio osam godina robije, uhapšen je i posrednik, a nalogodavac je ionako već bio iza rešetaka. Ali – sliku policija nije pronašla.
Kako je Brand ispričao u jednom radijskom intervjuu, lopovi često koriste umjetnine za trampu sa državom – otkriće gdje je slika, ako zauzvrat dobiju manje kazne ili ako se neki saučesnik pusti iz zatvora. Takvi pregovori su u ovom slučaju propali.
No, slučaj je bio škakljiv i za kriminalce. Holandska policija se trudila da vrati djelo najvećeg nacionalnog slikara, te je saslušavala mnogo ljudi. Ubrzo niko nije htio da ima ništa sa slikom.
Slika u dobrom stanju
Onda se detektivu za umjetnine Brandu javio doušnik – vratiće sliku, ako dobije policijske garancije da će sačuvati anonimnost i neće biti uhapšen.
„Bilo je jasno da ta konkretna osoba nije imala ništa s krađom“, kaže Brand. „Naposlijetku smo uspostavili dovoljan stepen povjerenja da ga nagovorimo da mi preda sliku."
Andreas Blim, Nijemac koji vodi muzej u Groningenu u čijem je vlasništvu slika, pratio je ovu detektivsku priču izbliza. „Čekao je blizu moje kuće u jednom kafiću", priča Brand. „Naravno da je bio nervozan. Poslije pet minuta je došao kod mene da provjeri da li je original."
Blim je poslije izjavio da je slika pretrpjela mala oštećenja, ali da je sve u svemu u dobrom stanju.
Slika će biti podrobnije ispitana u amsterdamskom Van Gogovom muzeju, prije nego što se vrati u Groningen.
Slika će biti podrobnije ispitana u amsterdamskom Van Gogovom muzejuFoto: Sylvia Lederer/Xinhua/picture alliance
Vinsent van Gog je naslikao „Proljećnu baštu" tokom dvogodišnjeg boravka kod roditelja u Nuenenu, nedaleko od Ajndhovena. Tamo je doživio veoma plodnu slikarsku fazu – u tom selu je nastala četvrtina cijelog njegovog opusa.
Stručnjaci procjenjuju da ovo ulje na platno vrijedi između tri i šest miliona evra.
nr (ard)
Van Gog - 125 godina inspiracije
Prerano preminuli genije, ludi samoubica, slikar suncokreta: sve su to klišei koji se javljaju na pomen njegovog imena. 29. jula 2015. obilježava se 125. godišnjica od smrti velikana slikarstva Vinsenta van Goga.
Foto: NBTC Netherlands Board of Tourism & Conventions
Mračni predznak
Vinsent van Gog rođen je 30. marta 1853. Dobija ime po, godinu dana ranije preminulom članu porodice. Ima petoro braće i sestara. Sa svojim četiri godine mlađim bratom Teom, redovno je razmijenjivao pisma. Vinsent odrasta u svešteničkoj kući sa svojim roditeljima. Svoje djetinjstvo opisao je kao "mračno i hladno".
Foto: NBTC Netherlands Board of Tourism & Conventions
Crna ovca u porodici
Porodica je na njega gledala kao na nekog ko je osuđen na neuspjeh. Od svakog posla koji bi započinjao, bilo da je radio kao prodavac umjetnina, pomorski oficir ili laički propovijednik, odustajao bi vrlo brzo. 1879. se seli u belgijski rudarski region gdje pokušava da iživi svoj poziv. Iznajmljuje stan kod jedne porodice u Kusmesu i živi u siromaštvu.
Foto: Getty Images/Eric Lalmand
Dohvatio se olovke
Nevolje rudara ostavljaju veliki utisak na Vinsenta van Goga. Šta više, on se identifikuje s ljudima koji rade u Borinageu, rudarskom basenu u Belgiji. On svoje lice boji u crno kako bi bio jedan od njih. Na kraju se ipak hvata pera i ovjekovječuje živote sirotih ljudi na svojim crtežima.
Foto: Vincent van Gogh
U dubinama zemlje
Sada su ostale samo ruševine od nekadašnjih rudnika u Borinageu. Jedan vagon podsjeća na mračnu prošlost. Vinsent van Gog se ovdje spuštao na dubinu od 700 metara kako bi osjetio težinu života rudara. Svom bratu Teu je pisao da su ga šokirali uski hodnici i tama koja dole vlada.
Foto: DW/Sabine Oelze
Rani radovi u Holandiji
Nakon izbivanja po raznim mjestima dolazi u Nuenen. Vraća se ponizno roditeljima koji ga nerado primaju nazad. U Nunenu ostaje dvije godine: od 1883. do 1885. I dalje slika tamnim bojama: polja i seljake na radu. Slika bez ikakvog uljepšavanja, i običan krompir takođe.
Foto: Vincent van Gogh Stichting
Jednostavnost motiva
U Nuenenu, koji je sada predgrađe obližnjeg Ajndhovena, radovao se svom jednostavnom životu. Otkriva temu tkanja, kao temu za sebe. Takođe i jednostavnu i minimalističku arhitekturu, tipičnu za Nuenen. Za skicu "Ljudi koji jedu krompir", bila mu je potrebna cijela jedna zima dok je nije završio.
Foto: gemeinfrei
Priroda i seljaci
Njegovi radovi su prepuni tuge. Pojedini likovi su izgledali kao da imaju anatomsku grešku. U Nuenenu je čak imao i takav luksuz da je imao sopstveni atelje. Preko ograde pored kuće (na slici) vidi se jednostavna šupa u kojoj su nastali i "Ljudi koji jedu krompir". I tu slika minimum jednu sliku dnevno.
Foto: DW/Sabine Oelze
Francuska kao inspiracija
Niko nije mogao ni pojmiti da će od ovog slikara jednog dana postati jedan od najznačajnih umjetnika svijeta. Nakon očeve smrti Vinsent napušta Nuenen. Sa "Ljudima koji jedu krompir" u prtljagu seli se u Antverpen i na kraju nakratko u Pariz. Smješta se skromno u jednu sobu uz bratovljevu finansijsku podršku, dok se konačno ne preseli kod njega u potpunosti.
Foto: NBTC Netherlands Board of Tourism & Conventions
Eksperimentisanje s bojama
U potrazi za svjetlom 2. februara 1888. napušta Paris i odlazi na jug. U svakodnevnom kontaktu sa kolegama u Francuskoj na Van Gogovim slikama dolazi do eksplozije boja: crveno, žuto, ljubičasto, zeleno, plavo... Kombinuje komplementarne kontraste boja te izražajne linije i površine.
Foto: Kröller-Müller Museum/Otterlo
Van Gog i dalje živi...
U godini u kojoj se sjećamo Van Goga - "125 godina inspiracije" - 30 institucija radi na zajedničkom projektu. U Holandiji su u fokusu njegovi rani radovi i njihov uticaj na druge umjetnike. U francuskom Sen Remiju, Arlu i Overu na Oazi gdje se 1890. ubio u 37-oj godini, sve se vrti oko ličnosti Vinsenta van Goga.
Foto: NBTC Netherlands Board of Tourism & Conventions
