Građani Čilea imali su priliku izabrati novi Ustav, u čijem središtu su socijalna prava, okoliš, ravnopravnost spolova i prava čileanskih prastanovnika. Njime se trebao zamijeniti sadašnji Ustav, koji datira iz vremena diktature Augusta Pinocheta. No, prema preliminarnim rezultatima referenduma, svega 38 posto birača glasalo je za novi Ustav, koji bi iz temelja promijenio ovu južnoameričku državu.

Nedavne ankete pokazale su da bi progresivni nacrt temeljnih zakona, kojim bi se osigurala "socijalna država, demokratija i vladavina prava" u Čileu mogao biti odbačen. Ali, tako jasan ishod referenduma bio je posve iznenađujući. Mišljenja su se prije svega razilazila oko  novih prava za starosjedioce. Domorodačko stanovništvo čini oko 13 posto čileanskog stanovništva. Novim nacrtom Ustava oni su trebali dobiti veću autonomiju ali imogućnost primjene sopstvene jurisdikcije.

Čileanski predsjednik Gabriel Boric već se pripremio za poraz. On je u ponedjeljak pozvao sve političke stranke u predsjedničku palatu kako bi analizirali nastavak ustavotvornog procesa, piše čileanski list "La Tercera".

Društvene tenzije ostaju

Glavni okidač novog ustavotvornog procesa bili su socijalni nemiri 2019. godine. Dobar dio stanovništva je rastuće društvene nejednakosti pripisalo starom ustavu. Iako je on od 1990. reformiran nekoliko puta, još uvijek je privatnom sektoru u mnogim oblastima davao odriješene ruke.
Ustavotvorna skupština je godinu dana izrađivala nacrt novog čileanskog Ustava. 15 miliona ljudi imalo je pravo da izađe na referendum. Glasanje je bilo obavezno.

jr/ agencije

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu