Olaf Scholz (SPD) ne popušta. Njemački savezni kancelar i dalje odbija isporuku krstarećih raketa Taurus Ukrajini. „Ja sam kancelar i zato to vrijedi", izjavio je on početkom ovog mjeseca. Scholz strahuje da bi te rakete mogle biti upućene na ciljeve u Rusiji i da bi time Njemačka mogla biti uvučena u rat. Jer, rakete Taurus imaju domet od 500 kilometara.

U vladajućoj koaliciji SPD-a, Zelenih i FDP-a se ne slažu svi s tim stajalištem. Osobito među liberalima (FDP) ima političara koji drukčije razmišljaju. Oni bi mogli idućeg tjedna u Bundestagu glasovati s oporbenim CDU-om i CSU-om. Oporbeni kršćanski demokrati naime žele da Bundestag idućeg tjedna ponovo o tomu glasuje. U prvom glasovanju je većina zastupnika bila protiv isporuke Taurusa Ukrajini.

61 posto Nijemaca protiv isporuke Taurusa

Što građani misle o tomu? Prema najnovijem istraživanju ARD-Deutschlandtrend većina birača sklonih CDU-u i CSU-u, ali i birača sklonih SPD-u zastupa kancelarovo stajalište.

Samo je kod birača sklonih Zelenima i FDP-u tijesna većina za isporuku Taurusa Ukrajini. Birači AfD-a i novog lijevog Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) su velikom većinom protiv isporuka. 

Više novca za Bundeswehr

Ispitivanje Deutschlandtrend je proveo institut Infratest-dimap od 4. do 6. ožujka 2024. na reprezentativnom uzorku od 1288 punoljetnih osoba koje u Njemačkoj imaju pravo glasa. Ispitivanje je, dakle, održano nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru o stanju nacije ponovo zaprijetio Zapadu. Šest od deset Nijemaca i dalje strahuju da će Njemačka biti izravno uvučena u rat. Isto toliko misli da nije otklonjena opasnost od ruskog napada na druge europske zemlje. Nijemci su zato nepromijenjeno spremni za veće napore u obrani zemlje.

Tri četvrtine ispitanika smatra ispravnom odluku Savezne vlade da se trajno najmanje dva posto BDP-a izdvaja za obranu, što znači osjetno više nego ranijih godina. Ali razlike postoje u vezi s time kako bi se ta izdvajanja trebala financirati. Preko četrdeset posto je za štednju na drugim područjima, trećina za veće zaduživanje, samo devet posto za povećanje poreza.

Pad povjerenja

Rusija je početkom ovog mjeseca objavila snimljeni razgovor visokih časnika njemačke vojske. Većina Nijemaca strahuje da će Njemačka još više postati cilj ruske špijunaže, a istovremeno misle da je Njemačka slabo pripremljena za obranu od ruske špijunaže. 85 posto misli da se Rusiji ne može vjerovati. 

Koje zemlje bi bile dobri partneri Njemačkoj, redovito pita Infratest-dimap. Najnovije ispitivanje pokazuje da je opalo i povjerenje prema tradicionalno važnim partnerima kao što su Francuska i SAD. 

Raste kritičnost prema Izraelu

Uz Ukrajinu je i Bliski istok od listopada prošle godine opasno krizno žarište. Hamas koji je u listopadu napao Izrael SAD, Europska unija i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom. Ipak, s obzirom na kritično humanitarno stanje u Pojasu Gaze raste kritičnost Nijemaca prema Izraelu. Na pitanje, je li vojna reakcija Izraela prikladna, 50 posto odgovara da nije. To je devet posto više nego u studenom prošle godine.

Više od 60 posto smatra da vojna akcija nije prikladna s obzirom na pogođenost palestinskog civilnog stanovništva.

I dalje, istina, gotovo tri četvrtine smatraju da je Hamas odgovoran za patnje palestinskog stanovništva, ali raste i broj onih koji i Izrael smatraju odgovornim.

Da su u nedjelju izbori…

Glede mišljenja o politici sadašnje vlade već mjesecima se nije ništa bitno promijenilo. I dalje su četiri petine građana nezadovoljne sadašnjom vladom. To se odražava i na popularnost stranaka. Kad i iduće nedjelje bili izbori, SPD, Zeleni i FDP, koji su u vladajućoj koaliciji, ne bi imali većinu.

Socijaldemokrati su kao i mjesec dana ranije na 16 posto, Zeleni na 14 posto, a FDP na pet posto. Kršćansko-demokratska unija CDU/CSU i dalje je najjača s 29 posto, na drugom mjestu je AFD s 19 posto kao i prošlog mjeseca. Ljevica s tri posto ne bi ušla u parlament, dok bi novi Savez Sahra Wagenknecht (BSW) ušao u parlament sa šest posto glasova.