Samo 32 posto ispitanika u Njemačkoj očekuje da će rat u Ukrajini završiti ove godine, dok 58 posto vjeruje da će se nastaviti i nakon toga. To su podaci aktualnog istraživanja javnog mnijenja „Deutschlandtrend", koje za javni servis ARD provodi institut Infratest-dimap. Od ponedjeljka do srijede anketirano je 1.314 građanki i građana s pravom glasa.

Odnos prema njemačkoj politici u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci je uglavnom ostao nepromijenjen. 41 posto Nijemaca smatra da je obim njemačkih isporuka oružja Ukrajini dovoljan, dok 35 posto smatra da je dovoljan i obim sankcija.

Znatno ispod očekivanja njemačkih građana su, međutim, diplomatski napori. Za 52 posto ispitanika, kako na zapadu, tako i na istoku zemlje, ti napori nisu dovoljni.

Nakon što je Francuska najavila isporuku lakih borbenih tenkova, trenutno se ponovo raspravlja o tome treba li i Njemačka pomoći Ukrajinu isporukom borbenih tenkova. Njemačko stanovništvo se, međutim, prilično protivi povećanju isporuke oružja.

S druge strane, velike razlike postoje između istočnog i zapadnog dijela Njemačke kada su u pitanju isporuke oružja i sankcije. 40 posto istočnih Nijemaca smatra da isporuke oružja idu predaleko, a samo 29 posto smatra da je obim isporuka prikladan. Kada je riječ o sankcijama Rusiji, 34 posto istočnih Nijemaca smatra da one idu predaleko, dok 27 posto smatra da su primjerene.

Rat u Ukrajini kao glavni izazov

U sklopu istraživanja „Deutschlandtrend" ispitanicima je bilo postavljeno i pitanje s kojim problemima bi se njemački političari pod hitno trebali pozabaviti. Pritom su mogli navesti najviše dvije teme. Za 24 posto ispitanika je rat u Ukrajini jedan od dva najvažnija politička problema.

Na drugom mjestu je tema koja je kao posljedica rata dobila na značenju: složena energetska politika i energetska tranzicija (19 posto). Na trećem mjestu je tema koja je od 2020. godine uvijek bila među tri najvažnije: zaštita okoliša, odnosno klimatske promjene (17 posto).

Tek nakon njih dolazi tema inflacija/poskupljenja (14 posto), koju je sredinom prošle godine znatno više ljudi vidjelo kao veliki problem. Dakle, moguće je da su pojedine Nijemce poskupljenja manje pogodila nego što su strahovali prije šest mjeseci.

Mjere pomoći za mnoge nisu dovoljne

Ostaje nejasno koliko je tome doprinijela prilično blaga zima, s manjom potrošnjom energije, a koliko mjere poput ograničavanja cijena plina i struje, koje su u Njemačkoj na snazi od ove godine. Prema ocjeni 52 posto ispitanika, mjere pomoći koje je poduzela njemačka vlada nisu dovoljne. To smatra većina pristaša desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i Ljevice. Svaki treći Nijemac (34 posto) smatra da su trenutne mjere pomoći dovoljne – tako misli većina pristaša Zelenih. Samo osam posto ispitanika smatra da mjere pomoći idu predaleko.

Osjećaj sigurnosti ovisi o visini primanja

Postoji i jedan drugi izazov za njemačke političare: trenutno samo trećina građana (36 posto) smatra da su načelno stvari u zemlji pravedne. Većina, 58 posto, smatra da su prilično nepravedne – što je najviše od 2010. godine, kada je 60 posto ispitanika bilo tog mišljenja, u ranoj fazi krize eura.

Sigurnost Nijemaca kada je riječ o 2023. godini je povezana s visinom njihovih primanja. Oni s neto prihodima većim od 3.500 eura mjesečno (70 posto ispitanika) smatraju da će ova godina za njih osobno biti dobra, dok svaki peti ispitanik (20 posto) očekuje prilično lošu godinu. Građani s nižim neto prihodima (ispod 1.500 eura) više očekuju prilično lošu (45 posto), nego prilično dobru godinu (40 posto).

Bolje plaće i doseljavanje protiv nedostatka stručne radne snage

Problem s nedostatkom stručne radne snage se nastavlja i u 2023. godini – između ostalog nedostaju njegovatelji i zanatlije. Razne mjere se razmatraju kako bi se riješio taj problem. Aktualno istraživanje „Deutschlandtrend" pokazuje što i o toj temi misle građanke i građani Njemačke.

Velika većina, 91 posto ispitanika, smatra da su odgovorne same kompanije i zalaže se za bolje plaće. Samo šest posto ispitanika smatra da je to pogrešno. Većina građana (63 posto) podržava jednostavniju proceduru za dolazak kvalificiranih radnika iz inozemstva, dok 31 posto smatra da je to pogrešno. U međuvrijemenu nema većine koja podržava povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu, sa sadašnjih 67 godina. Devet od deset Nijemaca (90 posto) smatra da je to pogrešno, dok samo osam posto to smatra ispravnim.

Kršćanski demokrati i dalje najjači

Ako bi se u nedjelju u Njemačkoj održali savezni izbori, socijaldemokrati (SPD) kancelara Olafa Scholza bi, kao i u prosincu, osvojili 18 posto glasova. Kršćanski demokrati (Unija CDU/CSU) bi s 29 posto (-1) glasova i dalje bili najjača politička snaga. Zeleni bi osvojili 19 posto glasova (+1), Liberali (FDP) 6 posto (+1), AfD 15 posto i Ljevica 5 posto glasova. Preostale stranke ukupno bi osvojile 8 posto glasova (-1).

Na početku godine svaki treći građanin Njemačke (34 posto) je zadovoljan, odnosno vrlo zadovoljan (+4) radom njemačke vlade. Većina, 64 posto građana, manje je zadovoljna ili je u potpunosti nezadovoljna radom vlade (-4).

br/ARD

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu