Deutschlandfunk: Hoće li potez Angeline Jolie podići svijest o problemu ili samo proširiti paniku?

Susanne Morlot: Mislim da će najprije biti malo panike, a onda će svijest o problemu doći na znatno višu razinu. Na Institutu za staničnu i molekularnu patologiju imamo mnogo genskih savjetovanja. Ustanovili smo da brojni pacijenti dolaze prekasno jer se plaše da će na savjetovanju od liječnika čuti loše vijesti. Ali savjetovanje je u prvom redu informativni razgovor kako bi se razjasnilo postoji li uopće povišen rizik od tumora, kakvi su pregledi mogući i što znači koji nalaz za pacijenta.

Kod gospođe Jolie je genski test pokazao visok rizik za oboljenje, ali ona još uvijek nije bila oboljela. Biste li Vi u ovom slučaju savjetovali pacijentici radikalnu mjeru kao što je amputacija dojki?

Savjetovanje nije pravi izraz u vezi s genskim rizikom. Mi pokušavamo pacijenta opskrbiti znanjem kako bi mogao samostalno donijeti odluku. Većina tumora dojki nisu nasljedni, ne nastaju zbog genski uvjetovane sklonosti, nego pripadaju u takozvana sporadična oboljenja od raka. Mali broj oboljenja nastaje zbog genskih predispozicija i tada postoji rizik da će se bolest javiti i kod rođaka. Upravo je takvu situaciju imala gospođa Jolie, što ju je stavilo pred odluku – ili da ide na redovite kontrole kako bi rano otkrila eventualno oboljenje ili da profilaktično odstrani tkivo.

Jasno je da si jedna holivudska glumica može priuštiti ovakav test. Imaju li žene u Njemačkoj, koje nisu oboljele, pravo na preventivni test?

Žena ima pravo na genski test i ukoliko postoje indicije troškove testa će snositi zdravstveno osiguranje. Nije dovoljno da ženu uhvati panika ili strah, a da pri tome ni kod nje ni u obitelji nema pokazatelja povećanog rizika. Tada osiguranje sigurno neće platiti test, odnosno liječnik ga ne smije prihvatiti jer u biti nema indikacija.

A ako postoje indikacije?

Najprije promatramo obiteljsko stablo da bismo utvrdili je li kod rođaka bilo raka dojke ili jajnika u ranim godinama, je li se kod muških članova obitelji pojavio rak dojke. Tu nam računalni programi pomažu da utvrdimo postoji li rizik za mutaciju gena i tek onda provodimo genski test. Uzimamo krv da bismo pregledali dva najvažnija gena, BRCA1, koji je očigledno bio promijenjen kod gospođe Jolie, i BRCA2. To u pravilu traje nekoliko tjedana i onda pacijentica dolazi na razgovor na kojem se iscrpno razgovara o nalazu i razmatraju posljedice i moguće opcije.

Neki stručnjaci tvrde kako mnoge žene vjeruju da imaju veći rizik da obole od raka nego što je to stvarno slučaj. Očekujete li navalu na Vaša savjetovališta?

Pomalo se plašimo toga. Ali to je i pozitivno jer svakodnevno gledamo žene koje prekasno dolaze na savjetovanje i time ispuštaju šansu da rano otkriju rak ili poduzmu preventivnu operaciju. Tako se zapravo vlastito zdravlje ispušta iz ruku.

Susanne Morlot je liječnica, radi na Medicinskoj visokoj školi u Hannoveru na tamošnjem Centru za obiteljski uvjetovan rak dojke i jajnika.

Razgovor vodio Martin Zagatta (DLF)/nr

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić