Kako se zovu ljudi koji ne isključuju ni smrt drugih kako bi se još malo obogatili? Beskrupulozni? Bezobzirni? Pohlepni? Nehumani? Sve su to atributi koju mogu da se pripišu menadžmentu koncerna za preradu mesa Tenis u Vestfaliji. Jer to koliko je korona-virus opasan i koliko se brzo širi upravo u toj industriji, odgovornima za aktuelnu katastrofu poznato je već mjesecima.

Bilo je samo pitanje vremena kada će pandemija zahvatiti centralni pogon najvećeg njemačkog koncerna za preradu mesa, nakon što se to prethodno desilo u drugim klaonicama. Radnici iz istočne i jugoistočne Evrope često rade u nehumanim uslovima i gusto zbijeni tranžiraju mrtve životinje. Žive na skučenom prostoru, u kolektivnom smještaju, gdje – i da hoće – jedni druge ne mogu izbjeći.

Moderni robovi

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava, stručnjaci za mjere zaštite na radu ili ljekari već mjesecima zahtijevaju da svaki radnik dobije svoju sobu. Samo tako bi širenje korona virusa moglo barem da se uspori. Ali to košta i to bi smanjilo milionsku zaradu Tenisa. Za vodeće ljude koncerna to je očigledno neprihvatljivo.

Mesari i tranžeri mesa iz Poljske, Rumunije ili Bugarske u odnosu na njemačke kolege rade za bijedne plate. Oni su poput modernih robova. Jedva da imaju alternativu: u zemljama iz kojih dolaze zarađuju još manje. A opet, to su ljudi kojima ustav garantuje dostojanstvo isto kao i svim drugim građanima u Njemačkoj. Krajnje je nemoralno bogatiti se na muci tih ljudi, kao što to rade čelni ljudi Tenisa.

Njihov angažman u fudbalu ili za zaštitu životinja djeluje kao jeftin izgovor, kako bi se zataškalo nepoštovanje i omalovažavanje sopstvene radne snage. Od 6.000 ljudi koji rade u sjedištu kompanije, više od polovine su radnici drugih kompanija. Time se smanjuju prava radnika, ali se štedi novac i povećava zarada i konkuretnost firme. To ide toliko daleko da se Tenisovo meso izvozi u poljoprivredne zemlje poput Rumunije, a svinjski papci iz njemačkog uzgoja prodaju se u Kini. Onaj ko želi da vidi mračne strane globalizacije, treba da posjeti Reda-Videnbrik, gdje je sjedište koncerna.

Sada pušu drugi vjetrovi

Mnogi stanovnici istočne Vestfalije do sada su ravnodušno gledali na kritike upućene kompaniji. To je takozvani strukturalno slab dio Njemačke, gdje su dobro plaćeni poslovi rijetkost. Uticaj Tenisa na regionalnu i pokrajinsku politiku veoma je velik. Problemi sa „stranim radnicima“ su zajednički dugo vremena gurani pod tepih.

Ali sada se vjetar okreće – političari se distanciraju od Klemensa Tenisa. Čak i suvlasnici kompanije koja zarađuje milijarde zahtjevaju njegovu ostavku. Stanovnici su bijesni, jer su zbog više stotina slučajeva zaraze korona-virusom među radnicima Tenisa, u okrugu Giterslo opet zatvorene sve škole i vrtići.

Pogled je sada usmjeren ka njemačkoj vladi: da li će dozvoliti da se Klemens Tenis izvuče? Ili će iskoristiti ovu priliku za izmjenu poreza u agrarnoj politici? Ispravno bi bilo ojačati manje, regionalne klaonice umjesto velikih mesnih fabrika poput Tenisa ili Vestflajša. To bi onda značilo i povećanje cijena živežnih namirnica u Njemačkoj. Međutim, ankete pokazuju da je većina Nijemaca spremna za meso da plati više. Na kraju krajeva, ne bi smjelo da se desi da u velikim klanicama strada čovjek.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android