Aktivisti najveće katalonske platforma za nezavisnost, Assemblea Nacional Catalana, imaju pune ruke posla. Na sve strane prodaju se majice i šareni bedževi sa natpisom „Si" (da): rekviziti za velike demonstracije, 11. septembra, kada je katalonski nacionalni praznik Diada. Od 2012., svake godine stotine hiljada građana demonstrira za nezavisnu državu. Učesnici demonstracija ove godine će se okupiti na dvije centralne ulice u Barseloni koje se ukrštaju i tako simbolizuju veliki izborni „X".

Ovogodišnje demonstracije potpuno su u znaku planiranog referenduma. Sjeveroistična oblast Španije 1. oktobra želi da odluči o svojoj nezavisnosti, na referendumu, koji je španski Ustavni sud u užurbanom postupku ocijenio ilegalnim.

I pored žestokog protivljenja opozicije i španske vlade, katalonski parlament u srijedu je usvojio zakon neophodan za održavanje referenduma. „Bio je to veliki trenutak", kaže Žaume Angeri, koji je upravo za sebe i svoju ženu kupio majice. „Pred velikim smo promjenama i utvrđujemo novi pravac naše budućnosti." Političari su konačno bili u službi naroda, dodaje.

Oštre reakcije iz Madrida

Raspoloženje je dobro među zagovornicima referenduma, i pored krize u zemlji koju je izazvala rasprava o nezavisnosti, i pored posljedica koje prijete politčki neodgovornima. Špansko državno tužilaštvo uz pomoć policije nastoji da spriječi pripreme za referendum i prijeti tužbama zbog neposlušnosti, zloupotrebe službenog položaja i trošenja javnih sredstava. Za to su u Španiji predviđene kazne. Katalonska vlada ne odstupa. „Na cunami tužbi i sudskih procesa odgovorićemo cunamijem demokratije", izjavio je katalonski premijer Karlos Pudžemon nakon teških riječi koje su se stigle iz Madrida.

Pokret za nezavisnost već godinama jača u dobrostojećem dijelu sjeveroistočne Španije. Pored nade da će taj region biti uspješniji ukoliko njegov novac ne bude odlazio u siromašnije dijelove Španije, veliku ulogu igraju i emocionalni razlozi: mnogi Katalonci negoduju zbog nedovoljnog uvažavanja njihove kulture i jezika. Separatisti smatraju da ih Madrid politički ne shvata dovoljno ozbiljno.

Civilni otpor

Na katalonskoj televiziji i dalje se emituju spotovi koji vrbuju za referendum. Ali i inače pripreme se nastavljaju. Za 24 časa, koliko je prošlo od usvajanje zakona do njegove suspenzije od strane Ustavnog suda, prijavilo se oko 16.000 dobrovoljaca. Podršku katalonskom premijeru uputilo je 560 opština koje su spremne da pripreme i sprovedu referendum, iako zbog toga mogu da budu krivično gonjene.

„Spriječiti da se 1. oktobra otvore glasačka mjesta i postave glasačke kutije je gotovo nemoguće", ocjenjuje pravnik Havijer Arbos. „Španske bezbjednosne snage u tom slučaju bi na dan referenduma zaista morale da spriječe pristup biralištima, i da konfiskuju glasačke kutije. Bila bi to ružna slika koja bi otišla u svijet, što Španija svakako nastoji da izbjegne", veruje Arbos. Međutim on i drugi pravnici sumnjaju u pravnu održivost referenduma.

Sumnje u pravnu održivost

Referendum se poziva na pravo naroda na samoopredjeljenje. Prema ustanovljenoj praksi to se isključivo odnosi na bivše kolonije, odnosno na ljude koji su potčinjeni zbog svoje etničke pripadnosti. Kao jednostrano glasanje van pravnih okvira ovaj referendum ne ispunjava uslove koje propisije Venecijanska komisija.

Katalonsku regionalnu vladu ne brinu pravni problemi. Ona je najavila da će u slučaju da referendum prođe dobro, dva dana kasnije proglasiti nezavisnost. Pritom je svjesna težine koju imaju međunarodne reakcije. To se osjeća i uoči Diade (katalonski nacionalni praznik).

Na jednom od prodajnih mjesta, jedna žena na planu grada pokazuje gdje će u ponedjeljak stajati sa svojom prijateljicom, kako bi se u centru Barselone formirao veliki „X" kao simbol za to šta će na referendumu biti upisano na listiću. „Moramo da pokažemo svijetu da je ovo demokratski i miran pokret", kaže ona i vadi šareni bedž na kome piše „da". „Samo tako možemo da očekujemo podršku."