Već oko dva desetljeća veliki tehnološki koncerni sudjeluju u odlučivanju o tome kako nastaju vijesti, kako se šire i kako se percipiraju – uz pomoć tražilica i društvenih mreža pa sve do umjetne inteligencije. No njihov utjecaj odavno nadilazi medije i seže u politiku: direktori tvrtki miješaju se u predizborne kampanje, na vlade se vrši pritisak.

Kako mediji i javnost mogu očuvati svoju neovisnost? I kakve odnose novinari održavaju s takozvanim Big Tech, odnosno s pet velikih američkih tehnoloških koncerna Alphabet (Google), Apple, Meta, Amazon i Microsoft? O tome se raspravljalo ovoga utorka (23.6.) na DW-ovom Global Media Forumu (GMF) u Bonnu.

„To činimo iz straha“

Već na samom početku diskusije je Courtney C. Radsch, direktorica istraživačkog centra Center for Media and Digital Governance (CMDG) iz Sjedinjenih Američkih Država, objasnila da je i sam pojam „Big Tech" izraz zabrinutosti. „Društvo ne stavlja riječ ‘Big’ ispred naziva neke industrije iz poštovanja i divljenja. To činimo iz straha, u pripremi za sukob“, izjavila je na panel-raspravi GMF-a pod naslovom „Između inovacije i ovisnosti: ljubav i mržnja novinarstva prema Big Techu" („Between innovation and dependence: Journalism's love-hate relationship with Big Tech"). 

Internetske platforme su masovno proširile svoju moć – od distribucije preko monetizacije pa do vidljivosti sadržaja, upozorila je Radsch i upitala: „Jesmo li partneri ako čistimo smeće i dezinformacije?“

„Umjetna inteligencija nas treba više nego mi nju"

Novinarski sadržaji masovno se koriste za treniranje sustava umjetne inteligencije – često bez naknade, ukazala je Radsch. Ona je dodala da pri tome novinari imaju važnu ulogu: jer su upravo novinarski sadržaji ono što „umjetnu inteligenciju povezuje sa stvarnošću". Radsch je zato upozorila na gubitak dodira sa stvarnošću ako se umjetna inteligencija bude trenirala samo sadržajima koje je sama generirala.

„Umjetna inteligencija nas treba više nego mi nju. Barem bih to voljela vjerovati", kaže Radsch. Njezino zaključak je drastičan: „Ako se gospodarska i politička moć spoje u istim tvrtkama, tada vidimo arhitekturu tehno-fašizma.“

Razvijati nove poslovne modele

Cyriac Roeding, poduzetnik i investitor iz Silicijske doline, s druge strane poziva na promjenu perspektive i veću osobnu odgovornost: „Moramo napustiti ovu standardnu raspravu – Big Tech protiv siromašnih novinara.“ Umjesto toga, kaže on, mediji bi trebali razvijati nove poslovne modele, više se oslanjati na modele naplate i aktivno koristiti tehnologije. „Ako ne plaćaš novcem, plaćaš ‘brainrotom’", rekao je Roeding. ‘Brainrot' je sleng izraz za sadržaje loše kvalitete.

Marcela Duarte iz brazilske organizacije za provjeru činjenica Aos Fatos je na to odgovorila da modeli naplate u zemljama poput Brazila nisu realni – jer si ih mnogi ne mogu priuštiti. „Ljudi ponekad nemaju novaca ni za hranu. Je li pravedno da ljudi trebaju plaćati za sadržaj – mislim da nije." 

Novinarstvo se mora odvijati tamo gdje je publika – a to su upravo platforme poput Mete ili Googlea, smatra Duarte. I ističe da se uspješni modeli poput modela naplate New York Timesa ne mogu prenijeti u sve zemlje. 

Smrtonosne dezinformacije

Eckart von Hirschhausen, njemački liječnik, medicinski novinar i voditelj, ukazao je na jednu posebnu perspektivu: „Postoje ljudi koji upravo sada umiru od ospica zbog dezinformacija." Za njega se ne radi samo o raspravi o odnosu između Big Techa i medijskih djelatnika. „Za mene je to doista pitanje života i smrti.“

On zahtijeva jasnu odgovornost platformi – i europsku mrežu koja bi se vodila „općim vrijednostima – a ne profitom i lažima“.

1.400 medijskih djelatnika iz više od 110 zemalja

Global Media Forum Deutsche Wellea u Bonnu ove se godine održava pod motom „Novinarstvo koje je glasno. Govoriti. Slušati. Djelovati." („Journalism out loud. Speak. Listen. Act."). Više od 1.400 medijskih djelatnika iz više od 110 zemalja raspravlja do 24. lipnja o tome kako mediji diljem svijeta reagiraju na dezinformacije, polarizaciju i tehnološke promjene – te koje nove puteve pronalaze kako bi ojačali svoju demokratsku ulogu.

„Sloboda medija i sloboda mišljenja nisu luksuz. One su neophodne za demokraciju, sigurnost i slobodna društva", rekla je intendantica DW-a Barbara Massing u svom uvodnom govoru.

Osim toga, ovoga je utorka medijskom poduzetniku Jimmyju Laiju dodijeljena nagrada DW-a Freedom of Speech Award. Osnivač novina „Apple Daily", koji je u zatvoru od 2020., istaknuti je zagovornik slobode medija i demokracije u Hong Kongu. Njegova kćerka primila je nagradu u njegovo ime.