Oko 17 posto polaznika kurseva za integraciju u Njemačkoj ne zna čitati i pisati, a većina njih su izbjeglice, izjavio je šef Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) Hans-Eckhard Sommer za list "Rheinische Post".

Ipak, šef BAMF-a naglašava da su oni vrlo motivisani da nauče nešto novo. 13 posto onih koji nisu znali čitati i pisati je uspjelo položiti test njemačkog jezika B1, što se mo#e uporediti sa šest godina školovanja na stranom jeziku, rekao je Sommer. S druge strane, 40 posto je uspjelo položiti nešto niži nivo - A2.

Ipak, veliki broj nepismenih predstavlja problem za tržište rada. U BAMF-u su, kaže Sommer "uvijek bili svjesni" da "među izbjeglicama ima samo manji broj stručnjaka". Čak 450.000 izbjeglica i dalje je registrovano na evidencijama nezaposlenih.

„Za zapošljavanje stručnjaka, bolje je osloniti se na Evropu", govori Sommer.

Stručnjaci iz južne Evrope

U južnoj Evropi ima puno nezaposlenih, a dobro obrazovanih mladih. "Bilo bi mnogo lakše steći ih kao radnike u Njemačkoj - sa stanovišta integracije", objašnjava on. Takođe, unutar EU ne postoje zakonske prepreke za rad u drugoj državi EU.

Šef BAMF-a također je upozorio na rizike zapošljavanje stručnjaka iz zemalja u razvoju. Smatra da je problematično ako se u Njemačku dovede velik broj dobro obrazovanih ljudi iz nerazvijenih zemalja. „Kao rezultat, razvoj njihovih matičnih zemalja postaje sve teži", navodi on i dodaje: "Moramo stvoriti mnogo više mogućnosti za edukaciju i zapošljavanje u tim zemljama. Ako ne podržavamo razvoj tih zemalja ili ga čak kočimo, onda riskiramo da sami stvorimo izbjeglice u budućnosti."

Više od polovine izbjeglica nema dokumente

Pored nedostatka vještina pisanja i čitanja nekih izbjeglica, Sommer jnavodi i problem provjere identiteta. "Samo oko 45 posto azilanata ima identifikacijske dokumente sa sobom", rekao je šef BAMF-s.

U međuvremenu se može sa sigurnošču utvrditi da niko makar ne može steći više identiteta u postupku azila, objašnjava dalje Sommer. Informacije se provjeravaju pomoću različitih IT procesa, poput prepoznavanja glasa ili čitanja podataka s mobitela. Mobiteli se, kaže, moraju pregledati što je prije moguće nakon dolaska u Njemačku: "Nakon nekoliko dana boravka u Njemačkoj, često više nemamo mogućnosti da dođemo do uređaja koje su donijeli sa sobom."

as/sth (agencije) 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android