UU sjedištu CDU, skoro tišina, a u sjedištu SPD slavlje - i ovo, kao i mnogo toga na ovim izborima, govori o promjeni rukovodstva u Njemačkoj.

Jer, CDU bilježi najgori rezultat svih vremena na saveznom nivou. Prema prvim projekcijama, unija CDU/CSU je postigla 24,7 odsto glasova (8,2 manje u odnosu na 2017.), SPD 24,9 (4,4 više). Zeleni su na trećem mjestu sa 14,6 odsto, ispred FDP i AfD sa po oko 11 odsto. Ljevica - potučena sa oko 5 odsto glasova.

Time se povećava značaj Zelenih i Liberala (FDP) - jer oni postaju tvorci koalicije.

Inače, u sjedištu CDU znaci oduševljanja prvi put su se čuli tek kada je postalo jasno da koalicija SPD, Zelenih i Ljevice neće dobiti dovoljno glasova.

Počinje poker

Tek će naredne sedmice i mjeseci pokazati koje će stranke formirati buduću Saveznu vladu. Na prošlim izborima 2017. to je trajalo skoro pola godine.

Ali, već samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta, počeo je poker.

Generalni sekretar CDU Paul Cimiak, vidno šokiran prognozom, u početku je nekoliko puta govorio o „gorkim gubicima" sa kojima se stranka mora suočiti. A onda se odmah založio za „koaliciju CDU,CSU, FDP i Zeleni".

U Njemačkoj se ta koalicija naziva Jamajka jer su boje stranka iste kao na zastavi karipske države.

„Moramo učiniti ono što je dobro za našu zemlju", rekao je Cimiak.

Između sjedišta CDU koje nosi ime po Konradu Adenaueru i sjedišta SPD koje nosi ime po Viliju Brantu, ima nešto manje od 3,5 kilometara. Ali ove septembarske večeri to su veoma udaljeni svjetovi. Sumorna jesen kod jednih, ljetnja žurka kod drugih.

U prvoj procjeni, savezni ministar rada Hubertus Hajl (SPD) rekao je da je „prokleto ponosan" na svoju stranku. CDU je izgubio glasove, SPD je dobio. A generalni sekretar SPD Lars Klingbajl u tv-intervjuima jasno daje do znanja da zadatak formiranja vlade vidi kao zadatak za svoju stranku - socijaldemokrate.

Trend

Time se potvrđuju rezultati anketa koje su ukazivale na promjenu na čelu Njemačke.

Prije oko mjesec dana u anketi Forsa, SPD je prvi put bio ispred CDU/CSU. Bilo je perioda kada je razlika iznosila čak i do četiri procentna. To su bili nagovještaji kraja jedne ere: Unija je 19 godina uvijek bila prva u anketama.

Prema dosadašnjim informacijama, izlaznost birača je 76 odsto. To je slično kao 2017. (76,2 odsto), ali nije mnogo - u dugoročnom poređenju.

Bilo je neobično to što su u glavnom gradu Berlinu ljudi glasali dugo poslije 18 časova jer su se stvorili dugi redovi ispred biračkih mjesta ili su nedostajali glasački listići.

Lašet bi da vlada i Šolc bi da vlada

Armin Lašet je bio prvi od troje kandidata za kancelara koji se pojavio pred kamerama. Govorio je o izuzetnoj situaciji; Po prvi put zemlju mora da vodi koalicija tri stranke. I - Lašet formuliše svoje pravo na kancelarski ured. I jasno je naglasio aspekte ekonomije i zaštite klime.

Lašet je od 17 časova sjedio sa predsjedništvom stranke i - još uvijek kancelarkom Angelom Merkel, na gornjem spratu Adenauerove zgrade. Narednih nekoliko dana biće uzbudljivi za demohrišćane, bez obzira na pitanje moguće koalicije.

Ubrzo nakon Lašeta, pred kamerama se pojavio i Olaf Šolc. I opet slavljenički povici… On se osvrnuo na dobitke svoje stranke, gubitke Unije. I Šolc je rekao da na osnovu rezultata mandat za novu Vladu - pripada SPD-u.

Mnogo toga dakle govori o verbalnom nadmetanju konzervativca i socijaldemokrata, između Lašeta i Šolca. A oblijeće se oko Zelenih i Liberala.

Kako se čuje na dan izbora - novi Bundestag će održati konstitutivnu sjednicu na samom kraju zakonskog roka - 26. oktobra. Ali već ovog utorka neke poslaničke grupe - uključujući i Uniju - sastaće se po prvi put u Rajhstagu i izabrati svoje lidere. U Uniji će biti turbulentno - i može se postaviti pitanje moći.

Izbori su odlučeni. Sve je u pokretu. I mnoga pitanja su otvorena.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu