„Ovo je nulti sat, to se događa samo jednom", kaže Maša Tomazin Hladen. Ona je 15 godina novinarka Radio-televizije Slovenije(RTV) i napokon može odahnuti. Nakon što je prethodna vlada Janeza Janše pokušala pokoriti javni servis po mađarskom modelu, novi zakon bi se trebao pobrinuti za više neovisnosti i zaštitu medija od političkih utjecaja.

Taj zakon je još u ljeto 2022. usvojila nova lijevoliberalna vlada premijera Roberta Goloba – upravo s ciljem da se suzbije utjecaj političkih krugova na javne medije. No, nije bio odmah usvojen u parlamentu zbog otpora oporbe i referenduma koji je inicirao Janša, a podnijeta je i tužba najvišem sudu Slovenije.

Radio-televizija u krizi

„Odjednom je sve moguće", kaže s olakšanjem televizijska novinarka Tomazin Hladen. Doduše, ne želi se radovati previše, jer je još uvijek nejasno kako će se stvari razvijati. Javni servis je u dubokoj krizi, što se, kako dodaje, vidi i po slaboj gledanosti i slušanosti, poljuljanom povjerenju zaposlenih i sve manjoj popularnosti među građanima Slovenije.

„Sudska odluka je tračak nade, ali u idućim mjesecima se očekuju teškoće", tvrdi Marko Milosavljević, šef smjera za izučavanje komunikacije na Ljubljanskom sveučilištu. Prema njegovim riječima, najvažnije bi bilo da se na relevantne pozicije dovedu pravi ljudi s adekvatnim iskustvom kako bi se tako ojačalo povjerenje u neovisnost izvještavanja. Ali, i struka je prigušila očekivanja – Milosavljević prenosi da bi vraćanje ugleda javnog servisa moglo potrajati godinama.

Ključnu ulogu u svemu ima Programsko vijeće. Do sada su većinu članova (21 od 29 koliko ih ono broji) postavljali parlament i političke stranke. S novim zakonom to se mijenja: članove bi trebala imenovati različita udruženja koja zastupaju društvene grupe. Tako su članovi novog Programskog vijeća postali ljudi iz znanosti, sporta, kulture i crkve, kao i novinari RTV-a, pa i predstavnici Saveza osoba s invaliditetom.

To tijelo provjerava ispunjava li program RTV-a svoju javnu funkciju. Doduše, ono može samo izdavati preporuke, a odlučivanje je u rukama generalnog direktora, odnosno direktora televizije i radija.

Šest televizijskih i sedam radio-programa

Više od 2000 zaposlenih u Slovenskoj radio-televiziji proizvodi dva nacionalna i tri regionalna programa kao i po jedan kanal za talijansku i mađarsku manjinu u Sloveniji. Radio Slovenija kao dio javnog servisa ima tri programa s nacionalnom frekvencijom i dva regionalne – u Mariboru i Kopru. I radio ima programe za spomenute dvije manjine.

Desno-konzervativna prethodna vlada Janeza Janše je na važne pozicije u javnom servisu dovodila simpatizere svoje politike. Tako je pokušala pretvoriti javni servis u svoj propagandni instrument. „U kući je politika uvijek imala utjecaj, ali nikada u toj mjeri kao nakon 2021. godine", sjeća se novinarka Tomazin Hladen, i dodaje: „Kada imaš svoje ljude, nije ti potrebna cenzura".

Promjene su dovele do vala štrajkova među novinarima, u kojima je sudjelovala i Hladenova. Štrajkovi su još u tijeku i trajat će sve dok na utjecajna mjesta na dođu drugi ljudi.

Huškanje na novinare i medije

Bivši premijer Janša, koji je na toj funkciji bio već tri puta, posljednji put od 2020. do 2022. godine, toliko je slabo prikrivao svoje napade na radio-televiziju da se njegova medijska politika našla na meti oštrih kritika novinarskih udruženja i EU-a. Zastupnički klubovi Europskog parlamenta su kritizirali deficite na planu pravne države i redovite napade na medije i demokraciju u Sloveniji.

Janša je vodio verbalni rat s novinarima za koje je tvrdio da na društvenim mrežama šire lažne vesti.Takvih napada nije poštedio ni strane medije koji bi se usudili komentirati sve veće ograničavanje slobode tiska. Od građana je tražio da prestanu plaćati radio i TV pretplatu i govorio je da je ni sam ne plaća.

Slovenski javni servis se financira od pretplate. Iako cijene stalno rastu, pretplata nije povećavana već deset godina.

Poraz novinarskih standarda

RTV je jedan od prvih javnih servisa na području srednje i jugoistočne Europe, kaže Marko Milosavljević: „Ne samo kada je riječ o neovisnosti i slobodi medija. I gledanost i slušanost su uvijek bile velike – i to još 90-ih godina". No, zbog političkih pritisaka, izvještavanje nije bilo neuravnoteženo i to je dovelo do velikog gubitka kredibiliteta i pada gledanosti.

Ne samo javnost, već i novinari, trpjeli su zbog svega toga. Politički utjecaji su doveli do propasti novinarskih standarda, kaže Igor Bergant, voditelj vesti u RTV-u: „Prilozi su bili slabo istraženi i svatko je mogao optužiti nas da nemamo ravnotežu u izvještavanju. I pored toga smo radili dalje, jer nismo htjeli da ekrani pocrne". Bergant je iznio to stanje u javnost, postao jedan od glasnogovornika svoje redakcije – i zbog toga se suočio sa žestokim napadima, pa i prijetnjama smrću, od strane Janšinih sljedbenika.

Neki se grčevito drže za fotelje

Sada je pred javnom servisom mnogo posla po pitanju popravljanja novinarskih standarda i vraćanju izgubljenog povjerenja. Na tome želi raditi i Ilka Todorovski. Bivša zaštitnica građana je 38 godina na radio-televiziji, radi na obuci novinara i novi je član Programskog vijeća. „Željela bih promjene, ali vlada nesloga oko toga koliko brzo one mogu biti provedene", kaže. Ali, morat će proći vrijeme dok promjene ne pokažu učinak: „Direktori koje je postavila prethodna vlada su još na funkcijama i to nam baš ne olakšava posao".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu