Veliko smanjenje broja životinjskih vrsta
13. septembar 2020
Smanjenje broja životinjskih vrsta širom svijeta se desetljećima nesmetano nastavlja, navodi se u istraživanju Fondacije za zaštitu prirode WWF i Životinjskog društva u Londonu. U ovom istraživanju nije vršeno ispitivanje izumiranja vrsta. No i sve veće smanjenje nije bezazleno u ekosistemima gdje su različite vrste međusobno povezane.
U "Living Planet Report 2020" riječ je o oko 21 000 populacija od više od 4 400 ugroženih i neugroženih vrsta kralježnjaka: sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca. U prosjeku se obim ove populacije smanjio između 1970. i 2016. godine za 68 posto. To je dodatno pogoršanje. U izvještaju od prije dvije godine smanjenje promatranih populacija je iznosilo 60 procenata.
To je samo mali dio biološke raznolikosti, pojasnio je predsjednik WWF-a za Njemačku, Christoph Heinrich. Pretpostavlja se da u svijetu postoji od 10 do 20 miliona biljnih i životinjskih vrsta. No nisu sve od njih konsenkventno promatrane. Kakva je situacija sa insektima se primjerice u ovom izvještaju ne govori.
Krivac je čovjek
Razlozi za smanjenje populacija su po pravilu ljudske prirode. Tu najozbiljniju prijetnju predstavlja promjena krajolika usljed čega se uništavaju staništa, kao primjerice pri sječi prašuma. Drugi po redu faktor je prekomjerno gubljenje usljed lova. Smanjenju populacije doprinose i invazivne vrste (one koje nisu domaće, koje su odnekud uvezene i sada se neometano i prekomjerno šire), bolesti i zagađenje okoliša. Promjena klime je – izuzev regije Južne i Srednje Amerike – do sada manje izraženi faktor.
Kao posebno ugrožene životinje WWF navodi istočnu nizinsku gorilu u Kongu, kožaste kornjače u Kostariki i jestetre u rijeci Jangce – u posljednjem slučaju smanjenje od 1970. iznosi 97 posto.
U Njemačkoj su, kako pokazuje pomenuti izvještaj, jarebice i jarebovi pogođeni smanjenjem populacije. S druge strane populacija velikih ptica, poput morskog orla, bilježi pozitivan razvoj, a razlog su ciljane mjere zaštite koje su poduzete kako bi došlo do oporavka ove populacije.
Ovisno od svjetskih regiona do smanjenja životinjskih populacija dolazi u različitim stupnjevima. U Južnoj i Srednjoj Americi to iznosi 94 procenta. U Europi i Sjevernoj Aziji smanjenje iznosi u prosjeku 24 posto.