Venecuela: Ključ u rukama Chevrona
5. januar 2026
Ova godišnjica ima posebnu težinu. Upravo u trenutku kada američke rakete padaju na Venecuelu i nakon što je američki predsjednik Donald Trump dao uhapsiti venecuelanskog vladara Nicolása Madura, američki koncern Chevron obilježava 100 godina prisustva u toj zemlji.
Američki naftni gigant trenutno je jedina velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli. Već sada je jasno: Chevron će igrati ključnu ulogu u budućem ekonomskom razvoju Venezuele.
„Chevron može odmah profitirati od mogućeg otvaranja naftnog tržišta u Venezueli", izjavio je za novinsku agenciju Reuters Francisco J. Monaldi, doktor nauka i stručnjak za energetsku politiku Latinske Amerike pri Baker institutu Univerziteta Rice u Houstonu.
Venecuela raspolaže sa oko 300 milijardi barela nafte, što je čini zemljom s najvećim naftnim rezervama na svijetu. To odgovara udjelu od oko 17 posto u globalno poznatim rezervama nafte. Trenutno Venecuela, prema podacima Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), proizvodi oko milion barela dnevno. Chevron učestvuje s jednom četvrtinom u toj proizvodnji.
Prema navodima OPEC-a, izvoz sirove nafte je sa skoro dva miliona barela dnevno u 2015. godini pao na oko 500.000 barela dnevno u 2021. – što je dramatičan pad. Od 2023. bilježi se blagi oporavak. U 2024. izvoz je iznosio 655.000 barela dnevno, dok je u novembru ove godine porastao na 921.000 barela dnevno.
„Povećanje proizvodnje nafte u Venecueli zasluga je Chevrona", izjavio je Francisco J. Monaldi u decembru 2025. godine. Sjedinjene Američke Države omogućile su taj pozitivan trend, jer su nakon ruskog napada na Ukrajinu više puta ublažile stroge sankcije protiv Venecuele.
Bez sankcija za Chevron
Američko Ministarstvo finansija, odnosno Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) dodijelio je u novembru 2022. kompaniji Chevron posebne dozvole za ponovno pokretanje izvoza sirove nafte iz zajedničkih postrojenja u Venecueli. U oktobru 2025. Chevron je ponovo dobio dozvolu za proizvodnju nafte u toj zemlji.
Venecuelanski vladar Nicolás Maduro bio je toliko zadovoljan da je na državnoj televiziji TeleSUR izjavio: „Chevron je prisutan u Venezueli već 100 godina i želim da kompanija ovdje radi još 100 godina bez problema."
Prije uvođenja američkih sankcija državnoj naftnoj kompaniji PDVSA 2019. godine, kao i prije blokade pristupa američkom finansijskom tržištu 2017. tokom Trumpove administracije, SAD su bile najveći kupac venecuelanske nafte. Nakon toga su i proizvodnja i izvoz naglo pali.
Trenutno je Kina najveći kupac venecuelanske nafte. Prema analizi američke Energetske informacione administracije (EIA), oko dvije trećine izvoza nafte u 2023. godini otišlo je u Kinu, dok je 23 posto završilo u Sjedinjenim Američkim Državama.
Udar na Kinu?
Prema mišljenju analitičara, to bi mogao biti jedan od razloga za zadržavanje američkog embarga na svu venecuelansku naftu. Trump je 3. januara izjavio da embargo ostaje na snazi u cijelom obimu. Time je posebno pogođena Kina, koja na taj način gubi važan izvor jeftine nafte, koju je dobijala s velikim popustima.
Iako je Kina veliki kupac venecuelanske nafte, kao investitor se povukla iz zemlje još prije više od deset godina. Državne kineske banke, poput China Development Bank i Eximbank još od 2016. više nisu odobravale kredite Caracasu.
„Kineske vlasti bile su veoma razočarane razmjerama korupcije i rasipništva. Zbog toga su obustavljene investicije i krediti", objašnjava Parsifal D'Sola Alvarado, stručnjak za kinesko-latinoameričke odnose.
Alvarado je direktor Fondacije Andrés Bello sa sjedištima u Bogoti i Madridu. Bio je član tima venecuelanskog opozicionog političara Juana Guaidóa i zadužen za odnose s Pekingom.
Prema njegovim riječima, povlačenje Kine iz Venecuele nije prvenstveno posljedica američkih sankcija. Zato se, čak i u slučaju moguće promjene režima u Caracasu, za Kinu vjerovatno neće mnogo toga promijeniti.
Nacionalizacija pod Hugom Chávezom
Velike gubitke u Venecueli pretrpjele su i američke kompanije. ExxonMobil je napustio zemlju 2007. godine, nakon što je tadašnji predsjednik Hugo Chávez naredio da u svim projektima proizvodnje mazuta državni koncern PDVSA mora imati najmanje 60 posto udjela.
Chevron je i dalje uključen u nekoliko rafinerijskih kompleksa u Venecueli, među njima i u rafineriji José Antonio Anzoategui, koja se vodi kao zajednički projekat s državnom kompanijom PDVSA.
I kompanija ConocoPhillips bila je pogođena talasom nacionalizacije u venecuelanskom naftnom sektoru. Nakon povlačenja iz ove zemlje 2007. godine, vodi arbitražne sporove protiv Venecuele.
„Drill, baby, drill" u Venezueli?
Američki predsjednik Donald Trump,računa na novi naftni bum u Venecueli nakon svrgavanja Madura. „Poslat ćemo naše velike američke naftne kompanije u Venecuelu da ulože milijarde dolara, poprave teško oštećenu naftnu infrastrukturu i počnu zarađivati novac", rekao je na konferenciji za novinare u subotu.
Američki naftni institut (API), najveće udruženje američke industrije nafte i gasa, u prvoj izjavi od 4. januara bio je oprezniji: „Pažljivo pratimo razvoj događaja u Venecueli, uključujući moguće posljedice po globalna energetska tržišta", rekao je portparol API-ja.
Direktor Chevrona Mike Wirth nije se javno oglasio nakon svrgavanja Madura. Međutim, izvršni direktor, koji ima dobre veze i s Trumpovom administracijom i s vlastima u Caracasu, još je na američko-saudijskom investicionom forumu u Vašingtonu krajem novembra govorio o rastućim tenzijama između Vašingtona i Karakasa.
Danas njegove riječi djeluju gotovo proročanski: „Razmišljamo dugoročno. Želimo biti prisutni kada se okolnosti promijene, kako bismo učestvovali u obnovi venecuelanske ekonomije." Proslava 100. godišnjice prisustva Chevrona u Venecueli može početi.