„Mislim da je to simbol neefikasnosti", rekao je austrijski kancelar o činjenici da se zasjedanja Evropskog parlamenta održavaju i u Strazburu, osim Brisela. „Vidimo da Kina upravo postaje najveća ekonomija svijeta sa nevjerovatno brzim procesima i odlukama. Vidimo da manje države poput Izraela, Singapura i drugih postaju ludo dinamične.

„Evropska unija, mislim, pati prije svega zbog dva problema: kao prvo, da se često ne pridržavamo pravila koja sami sebi postavljamo, u pitanjima migracije, budžetske politike, pravne države i demokratije", rekao je Kurc za njemački javni radio Dojčlandfunk. „Drugi izazov je što smo često prespori, previše tromi, nedovoljno efikasni u odlukama i tu pitanje Strazbura nije najvažnije, ali je simbolično."

On je naveo da inicijativa da se ukinu skupa zasjedanja parlamenta i u Strazburu nije uperena protiv Francuske te da bi i za tu zemlju bilo više nego dovoljno zadataka. „Pričamo o tome da želimo da ojačamo na polju vještačke inteligencije. Pričamo da u Evropskoj uniji treba da nađemo mjesto gdje se mogu praviti baterije za električne automobile, da ne moramo da ih uvozimo iz Kine i sa drugih mjesta."

Oštrije sankcije

Kurc se založio za smanjenje Evropske komisije tako što bi se odustalo od pravila da svaka zemlja daje jednog komesara. „Imamo sada komisiju od 28 članova. Ako nam se još pridruže države Zapadnog Balkana, čemu se ja lično kao Austrijanac veoma nadam, onda ćemo u jednom trenutku imati viüe od 30 komesara – više komesara nego zadataka. To sve i košta."

Problem je, kaže kancelar, što svako ko nema pravi zadatak „sebi naravno traži zadatak", želi da se ostvari i onda nastaju novi zakoni i pravila, nova birokratija, a „toga već ima više nego dovoljno".

On je, komentarišući prijedloge za evropske reforme francuskog predsjednika Emanuela Makrona i šefice njemačke CDU Anegret Kramp-Karenbauer, rekao da „postoji pretežna većina u Evropu koja zastupa načelni stav da su promijene neophodne", ali da postoje različita mišljenja o pravcu promjena.

„Jasno je da Grci i Italijani nisu oduševljeni kad se zalažemo za oštrije sankcije zemljama koje su prezadužene. Ali, sa druge strane, ako nijemo posmatramo ono što se ponekad dešava recimo sada u Italiji sa budžetom ili u Francuskoj, onda će to dugoročno biti opasnost za evro", naglasio je Kurc.

On je naveo da su potrebne i oštrije sankcije za zemlje koje krše principe pravne države. „Sada su sankcije relativno jalove jer se uvode samo ako se sve države saglase, a to se uglavnom ne dešava. Utoliko mislim da nam ovdje treba više strogoće. To ne znači medijsko pravosuđe – da se neka država smatra krivom čim je negativno pomenuta u medijima."

U koaliciji sa desničarima

Novinar Dojčlandfunka pitao je Sebastijana Kurca i o jučerašnjoj izjavi Viktora Orbana koji je najavio da njegova stranka Fides neće podržati kandidaturu Manfreda Vebera iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije za mjesto predsjednika Evropske komisije. Evropska narodna partija u kojoj su i Kurcova ÖVP i Veberova CSU inače već je zamrzla članstvo Fidesa.

„Mi smo glasali za taj put – suspenziju Fidesa, a onda provjeru i odluku nakon pola godine. I tim putem će se ići i odluka neće zavisiti od svake pojedinačne izjave Viktora Orbana", rekao je Kurc.

Austrijski kancelar je takođe upitan o svojim koalicionim partnerima u Beču, Slobodarskoj partiji Austrije (FPÖ). Njen šef i vicekancelar Hajnc-Kristijan Štrahe sastajao se redovno sa Orbanom i Salvinijem. „Imam realan pogled na stvari. Vicekancelar i FPÖ su desničarska stranka. Nisu ni Zeleni ni Narodna stranka i zato na evropskom nivou nisu u našoj partijskoj porodici niti kod Zelenih nego su među desničarima."

nr/dlf

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android