Cijeli svijet se mijenja, ali ne nabolje: autokratije su u usponu, populisti dobijaju vjetar u leđa, demokratska društva su pod pritiskom. Sve zbog toga što se uslovi života munjevito mijenjaju, što kod ljudi izaziva veliku nesigurnost. Tako je i u Njemačkoj.

Ipak, studija „Deutschland-Monitor 2025" dolazi do sljedećeg zaključka: 98 odsto svih Nijemaca ima pozitivan stav prema ideji demokratije, a posebno na istoku zemlje raste podrška demokratiji kao obliku državnog uređenja. To je zaključak koji je povjerenica njemačke vlade za istok, Elizabet Kajzer (SPD), objavila u četvrtak ove nedjelje u Berlinu. Kajzer je rekla: „Dobro je što građanke i građani u potpunosti podržavaju demokratiju kao oblik državnog uređenja. I na istoku."

Sumnje u funkcionisanje države i društva

Ali Kajzer takođe zna - kada se postavi pitanje o tome kako demokratija funkcioniše, samo 68 odsto kaže da demokratija znači da vlada mora da se pridržava odluka parlamenta i podjele vlasti.

A 21 odsto ispitanih je, barem otvoreno, za autoritarne promjene. I zato se u studiji ističe da visoka podrška demokratiji ne znači „da niko ne podržava autokratsku, odnosno autoritarno-državnu transformaciju društva“.

Nijemci osjećaju snažne promjene u oblasti odbrane

Promjene u demokratiji bile su u fokusu istraživanja, za koje je od proljeća 2025. do septembra anketirano 4.000 reprezentativno odabranih ljudi širom Njemačke. Između ostalog, ispitanici su odgovarali na pitanje u kojim oblastima politike najviše primjećuju promjene.

Najizraženiji osjećaj promjena odnosi se na odbranu.Nije ni čudo - nakon početka ruskog napadačkog rata protiv Ukrajine prije skoro četiri godine, gotovo neprestano se govori o naoružavanju njemačke vojske (Bundesvera), a uz to Nijemci više ne mogu da se oslone na vojnu podršku SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom.

I dominacija tema izbjeglištva i migracija, posebno u medijima, ogleda se u odgovoru na pitanje o najvažnijim političkim problemima – 19 odsto ispitanih tu primjećuje snažne promjene.

Nijemci su u načelu spremni na promjene

Rajnhard Polak, sociolog iz Manhajma, izradio je studiju zajedno sa sedam koleginica i kolega. On rezimira: „Jedna četvrtina stanovništva želi promjene. Ta grupa kaže da je potrebna raznovrsna transformacija. Druga četvrtina kaže: skeptični smo, ovo ide prebrzo i previše je duboko. A široka sredina je ambivalentna i kaže: zavisi od okolnosti. Ono što nas je iznenadilo jeste da uopšte postoji tako izražena slika i da ljudi nisu pretežno umorni od promjena."

Diferencirana slika po pitanju migracije

Čak i o teškim političkim temama razmišlja se prilično nijansirano - kada je riječ o žestoko spornom pitanju migracije, velika većina od 68 odsto smatra da zemlja treba da dovodi stručnu radnu snagu iz inostranstva. A 59 odsto smatra da država mora bolje da podstiče integraciju doseljenika. Ali, 28 odsto misli da se zbog pojačanog doseljavanja od 2015. mnogo toga promijenilo nagore.

Ljudi u strukturno slabijim istočnim regionima skeptičniji

Iako je podrška demokratiji visoka širom Njemačke, postoje razlike između istoka i zapada kada je riječ o procjeni funkcionisanja države i društva.

Istraživački tim je utvrdio: na zapadu optimizam i spremnost da se podrže promjene ne zavise od toga da li ispitanik živi u bogatijem ili siromašnijem regionu. Na istoku – zavise. To se vidi i u procjeni ponovnog ujedinjenja Njemačke od 1990. godine: na zapadu oko 55 odsto ispitanih širom regiona ocjenjuje ujedinjenje pozitivno, dok na istoku procenat varira između 72 odsto podrške u ekonomski jačim oblastima, prije svega u gradovima, i 49 odsto u slabije razvijenim regionima.

Reprezentativnu studiju zajednički su izradili Centar za socijalna istraživanja Hale, Univerzitet u Jeni i Lajbnic institut – GESIS, a finansijski je podržala povjerenica za istok.