U Njemačku je od prije neki dan stiglo proljeće. Ljudi su u ovim iznenadno toplim danima pohrlili napolje, da uživaju u toplom vremenu i suncu. A policija je imala pune ruke posla. Morala je da podijeli gomilu kazni zbog kršenja korona-pravila: nenošenja maski ili grupnih slavlja.

Ovo je već drugi proljećni lokdaun u Njemačkoj. I dok je proljeće prošle godine posmatrano kao „nebeska utjeha“ za odricanja i povlačenje u lokdaun da bi se ljudi motivisali da istraju, kako je to tada rekao psiholog, istraživač trendova i politički savjetnik Štefan Grinevald – proljeće 2021. sa „svojom vitalnom snagom“ djeluje potpuno drugačije.

„Slobodni prostor postao je apsolutna praznina"

Grinevald redovno vodi inetzivne intervjue za studiju Rajngold instituta. Danas kaže da se raspoloženje promijenilo. Ljudi su smoždeni. Oni bi ponovo na slobodu – u druge oblasti života. Ali, one su blokirane zbog lokdauna. Kaže da je zadatak politike da se pobrine da situacija ne sklizne u anarhiju.

Prvi lokdaun je mnogima omogućio da konačno obave zaostale poslove u kući, ali sada je „to doo“ lista prazna, kaže Grinevald. „Slobodni prostor postao je apsolutna praznina." Svakodnevica je postala beskrajna zavrzlama, a ono što je ljudima neophodno je „dobro utemeljena perspektiva“.

Rastuće nestrpljenje

Ali, politika na kraju mora i dalje da produžava lokdaun. „Imali smo lokdaun u novembru, pa je produžen do decembra, pa do januara, februara, a sada i do marta. Nema nikakvog jasnog cilja", kritikuje ljekar intezivne njege Uve Jansens u intervjuu televiziji n-tv. Jansens je takođe generalni sekretar „Njemačkog društva za internističku intezivnu i urgentnu medicinu“. On bi trebalo da zvuči zadovoljnije s obzirom da zdravstveni sistem do sada nije dostigao kritičnu tačku opterećnosti.

Takođe i aktuelne ankete pokazuju potrebu za akcijom. Srednja Njemačka je proteklih mejseci bila žarište pandemije. I upravo tu bi trebalo da budu posebno veliki i oprez i zabrinutost. Jer, prema jednoj aktuelnoj anketi javnog servisa MDR raspoloženje je klimavo: dvije trećine građana je u međuvremenu nezadovoljno korona-politikom. Prije svega nedostaju plan i perspektiva, piše MDR. Takođe se navodi da spremnost ljudi da se pridržavaju pravila za suzbijanje pandemije opada.

Ekstremne pozicije i dezorijentisanost

Politička komunikacija je ispala iz šina, kritikuje Grinevald. S jedne strane se poziva na što brži izlazak iz lokdauna, a s druge strane se želi da se lokdaun produži dok se broj zaraženih ne približi nuli. „Ova ekstremna gledišta dovode do toga da ljudi postaju dezorijentisani.“ Neophodno je da zacrtani ciljevi izgledaju dostižnim. U protivnom se ostavlja utisak da se nikad više neće izaći iz ove nesreće.

Grinevald pri tom još skicira i podjelu društva – i to kao posljedicu „forsirane komunikacije straha“. A ona je kod nekih dovela do povećane osjetljivosti. Drugi pak reaguju otupljenošću prema devizi – brojke su u stvari strašne, ali ljudi sebe vide kao potencijalno neranjive – korona pogađa tamo neke.

Zavisnost od naroda

Politički akteri zavise od saradnje naroda u sprovođenju mjera za zaštitu od korone. Savezna kancelarka se često u svojim govorima na to pozivala – pohvalama, upozorenjima ili molbama.

Mnogi su, kaže Grinevald, u nekoj vrsti „birokratskog prihvatanja svega bez protivljenja“. Ali, ako hoćete da ohrabrite ljude da sarađuju, da daju svoj doprinos, onda plan otvaranja ne bi trebalo da se zasniva samo na kada?, već bi moralo da se dogovori i na pitanje kako?.

Takođe su važni „jasnosti i jednoglasnost", kaže Grinevald s pogledom na 3. mart i novi odlučujući sastanak kancelarke Merkel sa vodećim političarima iz saveznih pokrajina.

Još uvijek bez jedinstvenog plana

Ali, diskusije idu u prilično različitim pravcima. Ovih dana je teško sve pratiti. Ima saveznih pokrajina koje su već razradile stepenasti plan izlaska iz krize, koji se orijentiše prema vrijednostima incidence. Druge žele da uključe više kriterijuma, poput opterećenosti zdravstvenog sistema, R-vrijednosti i napredak vakcinacije. U međuvremenu postoje razmatranja i za mješovite forme i one za otvaranje klastera.

Pored toga postoje još potpuno drugačija mišljenja kao pokušaj berlinskih ljekara, dakle šefova zdravstvenih službi; Berlin bi naime trebalo da više diferencira mjere prema starosnim grupama. Jer, vrijednosti incidence ne odražvaju stvarnu sliku infekcije zato što zavise od kapaciteta i volje za testiranje.

Njemačka vlada ne želi jo-jo politiku

Njemačka još uvijek nije toliko odmakla sa vakcinacijom kao Velika Britanija, u kojoj je u međuvremenu vakcinisan svaki treći građanin. S obzirom na ponovo rastući broj zaraženih, opasnost od trećeg talasa je realna. I u kabinetu kancelarke zabrinutost je velika.

I upravo zbog toga njemačka vlada želi da nastavi svojim opreznim kursom. Portparol njemačke vlade objavio je njen cilj: „Ono što otvorimo, u tome želimo da istrajemo. Niko ne želi popuštanja, koja će ponovo morati da vraća i koja imaju za posljedicu zatvaranje."

Kako stvari stoje ne izgleda da će uskoro doći do popuštanja mjera za suzbijanje pandemije. Ali, proljeće je tek počelo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android