Vještačka inteligencija i „posljednja pjesma Bitlsa“
16. juni 2023
Pol Makartni je za ovu godinu najavio „posljednju pjesmu Bitlsa“. A nju pjeva i neko sa kim niko nije računao.
Oglas
„To je bio demo-snimak Džona Lenona, na kojem smo radili, i upravo smo završili“, rekao je Pol Makartni u jednom intervjuu za četvrti radijski program BBC-a. Pjesma bi trebalo da se pojavi još ove godine. Nije otkrio naziv stvari, ali novinari pretpostavljaju da se radi o pjesmi „Now And Then“ (tu i tamo – ili: s vremena na vreme). Nju je Džon Lenon napisao 1978.
Najpoznatiji bend svih vremena – Bitlsi – raspao se 1970. Džon Lenon, Pol Makartni, Džordž Harison i Ringo Star otišli su svako na svoju stranu. Više se nikada nisu okupili kao Bitlsi. Džon Lenon je ubijen u Njujorku 1980. Imao je samo 40 godina. Džordž Harison je umro 2001. od raka pluća. Ringo Star, kojem je 82 godine, i Pol Makartni koji ima 80, i dalje putuju po svijetu i nastupaju.
Pol Makartni je 1994. od Lenonove udovice Joko Ono dobio kasetu s natpisom „Za Pola“. Na njoj je bilo nekoliko pjesama koje je Lenon godinu dana prije smrti snimio na običnom kasetofonu. Sastojale su se od klavirske pratnje i pjevanja.
Producent Džef Lin uspio je da očisti od šumova pjesme „Free As A Bird“ i „Real Love“, ali je procijenio da je pjesma „Now And Then“ previše opterećena pozadinskim šumovima, pa je nije uvrstio u veliku serijsku kompilaciju neobjavljenih pjesama Bitlsa koja je izašla 1995. i 1996. pod nazivom „Anthology“. Osim toga, Džordž Harison nije volio tu pjesmu, jer mu se činilo da struktura nije završena. Zato više nisu radili na pjesmi.
„Posljednja pjesma Bitlsa“
Uspješna dokumentarna serija Pitera Džeksona „The Beatles: Get Back“ iz 2021. otkrila je Makartniju mogućnosti vještačke inteligencije. Za potrebe filma, Lenonov glas odvojen je od instrumenata.
„Kažete mašini – to je glas, a to je klavir. Odbaci gitaru“, objasnio je Makartni za BBC. Sada je Makartni sa svojim timom primijenio tu tehnologiju – vjerovatno na pjesmu „Now And Then“.
„Tako smo stvorili nešto što će biti posljednja pjesma Bitlsa. Vještačkom inteligencijom možemo da očistimo Džonov glas s demo-snimka. Onda smo ga umiksali kao i inače. Vještačka inteligencija nam je omogućila više manevarskog prostora.“
Vještačka inteligencija – blagoslov ili prokletstvo
Makartni je uz pomoć vještačke inteligencije na festivalu Glestonbari 2022. otpjevao duet s virtuelnim Džonom Lenonom. Ipak, prošlog mjeseca je pjevač Sting upozorio da treba „braniti ljudska dostignuća od vještake inteligencije“ i da će to biti glavna borba muzičara u narednim decenijama. Debata o tome u muzičkoj industriji veoma je žučna. Jedni ističu potencijale, a drugi opasnosti.
Muzički digitalni servis Deezer najavio je alat koji će prepoznavati i označavati glasove koje klonira vještačka inteligencija, pa će tako štititi autorska prava originalnih izvođača. Naime, uz pomoć vještačke inteligencije već se mogu proizvoditi glasovi koji su veoma slični glasovima originalnih izvođača.
Makartni ipak želi da iskoristi mogućnosti nove tehnologije. Rekao je da je to bilo pomalo zastrašujuće, ali i uzbudljivo, jer je u tome prema njemu budućnost. „Moramo da vidimo kuda će nas to odvesti“, rekao je on.
„U oku oluje“
Makartni je poslije razlaza Bitlsa bio veoma aktivan i to ne samo kao muzičar, već i kao slikar, fotograf, aktivista za zaštitu prava životinja. Izložba njegovih fotografija iz 1963 i 1964. biće otvorena u Londonu krajem juna pod nazivom „Eyes of the Storm“. Na njoj će biti prikazano 250 fotografija koje do sada nisu bile predočene javnosti. Makartni je tada fotografisao prizore nadolazeće bitlmanije.
Život Džona Lenona kroz 11 pjesama
Da je živ, Džon Lenon bi danas, 9. oktobra, napunio 75 godina. Podsjetimo se najpoznatijeg Bitlsa kroz njegovih 11 pjesama...
Foto: imago/LFI
'Hello Little Girl'
Džon Vinston Lenon rođen je 9. oktobra 1940. godine u Liverpulu. Muzičku karijeru započeo je sa 15 godina u bendu „The Quarrymen“. Već na drugom nastupu Lenon upoznaje Pola Makartnija i poziva ga da im se pridruži. Lenon ubrzo piše svoju prvu pjesmu: „Hello Little Girl“. Bendu se priključuje četrnaestogodišnji Džordž Harison, a 1960. i Stjuart Satklif. Bitlsi su rođeni.
Foto: picture alliance/Mary Evans Picture Library
'Please Please Me'
Bend, kome se na bubnjevima pridružio Pit Best, odlazi u Hamburg gdje sviraju u klubovima i iz prve ruke se upoznaju sa drogom, ali i liberalnim odnosom prema seksu u tom njemačkom lučkom gradu. „Možda sam rođen u Liverpulu, ali odrastao sam u Hamburgu“, rekao je kasnije Lenon. Nakon povratka u Englesku, Lenon piše svoj prvi hit „Please Please Me“, koji će se naći na njihovom debi-albumu iz 1963.
Foto: picture-alliance/dpa
'A Hard Day's Night'
Lenon se amaterski bavio slikanjem, ali i glumom. 1964 je napisao naslovnu numeru za prvi igrani film Bitlsa, „A Hard Day's Night“ u kome je zabilježen vrhunac „Bitlmanije“. Lenon se pojavljuje i u crnohumornom filmu Ričarda Lestera iz 1967 „How I Won the War“. Reditelj Sem Tejlor-Vud snimio je 2007 film „Nowhere Boy“ (na fotografiji), koji govori o adolescentskom periodu u Lenonovom životu.
Foto: Senator Film
'The Ballad of John and Yoko'
Lenon je upoznao Sintiju Pauel 1957, vjenčali su se 1962. i dobili sina Džulijana 1963. Nakon što je 1966. upoznao japansku umjetnicu Joko Ono, njih dvoje ozvaničili su vezu 1968. Mediji su bili opsjednuti poznatim parom, što je bila inspiracija za hit Bitlsa iz 1969. „The Ballad of John and Yoko“. Bio je to posljednji singl grupe koji je dospio na prvo mjesto top liste u Velikoj Britaniji.
Foto: picture-alliance/AP Photo/Bob Dear
'Julia'
Lenon je imao problema u odnosima sa ženama i javno je priznao da je fizički zlostavljao Sintiju. Njegov odnos sa Joko takođe je bio buran, kao i odnos sa majkom Džulijom (na fotografiji iz filma „Nowhere Boy“ u tumačenju En-Meri Daf). Džon Lenon odrastao je kod tetke jer je njegova majka Džulija stradala u nesreći 1958. Njoj je posvećena pjesma „Džulija“ iz 1968.
Foto: Senator Film
'Tomorrow Never Knows'
Sredinom šezdesetih, Lenon je bio fasciniran guruom kontrakulture Timotijem Lirijem, istočnim misticizmom i psihodelijom. U pjesmi „Tomorrow Never Knows“, nastaloj kao rezultat Lenonovog iskustva sa LSD-om, pozivaju se slušaoci da „isključe mozak, opuste se i plutaju nizvodno…“ Mnogi pogrešno smatraju da je i Lenonovoj pjesmi „Lucy in the Sky with Diamonds“ namjerno dat naslov sa akronimom LSD.
Foto: Getty Images
'Revolution 1'
Nikada se nije libio da napadne estališment. Njegov hit „Revolution 1“ postao je ikona anti-establišmenta. Izjavom iz 1966. da su „Bitlsi veći od Isusa“, Lenon je izazvao polemike širom svijeta što je dovelo do toga da su ploče Bitlsa ponegdje čak i javno spaljivane. U pjesmi iz sedamdesetih „God“, Lenon pjeva: „Ne vjerujem u Isusa… ne vjerujem u Bitlse! Vjerujem samo u sebe, u Joko i mene.“
Foto: Getty Images
'All You Need is Love'
Uprkos imidžu buntovnika, Lenon je postao najpoznatija osoba iz javnog života koja se zalagala za mir na vrhuncu Vijetnamskog i Hladnog rata. Pjesma „All You Need Is Love“ iz 1967. postala je himna „Ljeta ljubavi“. On i Joko borili su se za mir „iz kreveta“ u Kanadi 1969, odakle je Lenon odaslao najlegendarniju himnu svih vremena: „Give Peace a Chance“.
Foto: AP
'How Do You Sleep?'
Bitlsi su se raspali 1970. Već 1971. Izlazi pjesma Pola Makartnija „Too Many People“ – aluzija na politički egzibicionizam Džona i Joko. Uvrijeđen, Lenon je iste godine uzvratio sa „How Do You Sleep“ u kojoj se sugeriše da je jedina dobra pjesma koju je Makartni napisao bila „Yesterday“. Lenon je ostao u dobrim odnosima sa Ringom Starom i Džordžom Harisonom, a kasnije se pomirio i sa Makartnijem.
Foto: Jim Marshall Pho
'Just Like (Starting Over)'
Lenon je 1975. odlučio da napravi predah od muzike. Nakon što se 18 mjeseci nije viđao sa Joko – period koji je on nazvao „izgubljeni vikend“ – njih dvoje su obnovili vezu. Njihov sin Šon rođen je 8. oktobra, na Džonov 35. rođendan. Nakon pet godina pauze, 20. oktobra 1980. godine, Lenon se vraća na scenu sa singlom simboličnog imena „(Just Like) Starting Over“. Ubijen je samo dva mjeseca kasnije.
Foto: AP
'Imagine'
Iako je umro, Lenonove pjesme i dalje žive, on ima ogroman broj obožavalaca, a širom svijeta, njemu u čast, podignuti su brojni spomenici posvećeni miru – u Rejkjaviku, Njujorku, Limi, Liverpulu… Njegovu najpoznatiju i najuticajniju pjesmu „Imagine“ izvodili su svi, od Madone, do Stivija Vondera i Eltona Džona. To je jedna od najpoznatijih i najizvođenijih pjesama svih vremena.
Foto: AP
11 slika1 | 11
Uoči izložbe biće štampana i monografija s fotografijama koje svjedoče o Makartnijevom veoma ličnom posmatranju slavne i lude ere u kojoj je bend stalno bio okružen histeričnim fanovima. „Milioni očiju su odjednom bili upereni prema nama i stvorili su sliku koju nikada neću zaboraviti“, piše Makartni u predgovoru. Osjećaj je bio kao da si u „oku oluje“. Tako je i nazvana Makartnijeva knjiga.