Feminizam je već odavno stigao na bh. društvene mreže. Njegove pionirke su Hana Ćurak i Marina Veličković, urednice Facebook stranica „Sve su to vještice“ i „Krajnje neuračunljive“. One veoma uspješno koriste digitalni prostor kao pozornicu za društveni i feministički aktivizam. Svojim „memes“ ili memovima, koji su jednostavno rečeno jedinice za prenos ideje, simbola ili prakse i koji često parodiraju ili imitiraju, one postavljaju pitanja, izlaze iz društvenih okvira i feminizam preko društvenih mreža unose u domove mnogih. 

Obje Facebook stranice nastale su u Sarajevu sasvim neovisno jedna od druge. „Vještice" su počele sa radom nakon što su primijetile potrebu za memes stranicom koja će predstavljati glas žena i preispitivati uloge i odnose koji se nameću kao apsolutne istine. „Neuračunljive" su s druge strane prvobitno pokrenule feministički klub knjige, a nakon toga odlučile pokušati razviti online solidarnost među ženama. „Klub knjige se ubrzo pretvorio u prostor unutar kojeg smo počele dijeliti svoje frustracije uzrokovane svakodnevnim seksizmom. Ta druženja su s jedne strane bila ispunjena humorom i toplotom, a s druge strane su bila prilično politična i oštra. Željela sam razviti sličnu vrstu solidarnosti i na društvenim mrežama, koja bi bila (samo)kritična i duhovita, ali i slala signal da žene u svojoj ljutnji i frustraciji nisu same i da su njihove emocije potpuno opravdane", objašnjava Mrina Veličković, koja je osnovala i vodi „Neuračunljive“.

Pročitajte još:  Seksualno uznemiravanje nije samo "ženska tema"

Rozi kvadratići i vještice

Na postovima grupe "Sve su to vještice" uvijek se mogu vidjeti jedna ili dvije istorijske ličnosti, zatim poruka ili dijalog kojim se problematizira određeni fenomen i humor u koji je sve to upakovano. Virginia Woolf, Simone de Beauvoir i Frida Kahlo samo su neke od feministkinja koje na „Vješticama" razgovaraju jedne s drugom ili nešto izjavljuju, a tu su i muškarci poput Karla Marxa i Charlesa Bukowskog. „Svaku od ličnosti biram kako bih ukazala na određeni problem. Bukowskog koristim kada želim da skrenem pažnju na generalni odnos prema ženama u kafanama ili na početku flerta. Marx predstavlja kritiku muške ljevice, koja kod nas često ne uzima u obzir ženske borbe i ženska pitanja", objašnjava Hana Ćurak , 23-godišnja studentica Političkih nauka i međunarodnih odnosa, te dodaje su u BiH veoma naglašene patrijarhalne norme u odnosima i da „Vještice" upravo to žele problematizirati. „Na primjer odnos između oca i kćerke, majke i kćerke, starijeg muškarca i mlađe žene na ulici, profesora i studentice. Želim da se onaj koji vidi moj meme zapita da li je takav način ophođenja zaista i najbolji ili uopšte pravilan", objašnjava ona.

Postovi „Krajnje neuračunljivih“ smješteni su u rozi kvadratić i „prozivaju“ svakodnevni seksizam, koji je, prema riječima Veličković u BiH prilično normaliziran: „Naš cilj je da skrenemo pažnju na to da društvena postavka stvari nije odraz prirode, već da je ona proizvod odnosa moći unutar kojih su neki privilegovani na račun drugih, na osnovu roda, klase ili seksualne orijentacije“.

Protest radnica "Borca" je revolucionarna feministička borba

Reakcije na postove su podijeljene, slažu se obje sagovornice. Od dobronamjernih i konstruktivnih kritika, preko entuzijastične podrške, do „trolanja". Dosta zavisi i od tematike posta. „Postovi o reproduktivnim pravima i seksualnom nasilju obično izazovu više negativnih komentara, dok na primjer teme PMS, odnosi ili kućni poslovi, obično nemaju taj efekat“, tvrdi Veličković. Ćurak je kroz reakcije primjetila i da je i veoma lako šokirati druge izlazeći iz postojećih društvenih okvira: „Shvatila sam da je to ne samo moguće, nego i sasvim bezbolno i smiješno". 

Međutim, od revolucionarnih promjena je cyber feminizam još uvijek daleko, smatra Marina:  „Mislim da su digitalne platforme, uključujući i Neuračunljive, dobre za osnovno dizanje svijesti, ali nedovoljne ukoliko ne vode ka dubljem i konkretnijem političkom angažmanu". Ona navodi primjere postojećih feminističkih borbi u BiH, koje nisu imale nikakve veze sa internetom. „Ne mislim da u posljednje vrijeme većina revolucija počinje digitalno. Po meni, revolucija mora mijenjati društvene odnose moći iz temelja. Mora voditi pravednom, a ne manje nepravednom društvu. Manje od dva zla ne smije biti revolucija. Najrevolucionarnije, najsubverzivnije i najhrabrije društveno djelovanje kojem sam ja svjedočila u posljednje vrijeme je bio protest radnica Borca pred zgradom Federalne Vlade u Sarajevu. Sada se radnice Fortune bore za očuvanje svoje fabrike - bukvalno bore - protiv sile i nasilja korumpirane države. Mislim da bilo kakva ozbiljna društvena promjena mora krenuti od slične spremnosti na ličnu žrtvu zbog kolektivnog dobra, a nisam sigurna da online feminizam, još uvijek, ima kapacitet da proizvede taj nivo solidarnosti i empatije“, zaključuje Veličković.

Slično misli i Hana, koja za „Vještice“ tvrdi da nisu revolucionarne, iako mijenjaju svijest, nego su samo jedna stranica čiji je cilj da stvori kritičnu masu i prepozna žensko iskustvo na Balkanu. „Na internetu je teško praviti revolucije i to je možda tek daleka budućnost. Mi želimo ilustrirati žensko iskustvo, koje na Balkanu često nedostaje, i biti emancipatorsko sredstvo. Ako to može da posluži za neke nove borbe onda mi je drago da pomognem", objašnjava Hana.

#MeeToo - glasovi privilegovanih žena ne predstavljaju glasove svih žena

Društvene mreže u svijetu su u posljednje vrijeme često bile sredstvo mobilizacije i diskusije o temama koje prethodno nisu bile dio javnog prostora. Jedna od njih je i kampanja #MeeToo u kojoj su se pronašle mnoge žene i koja je otkrila mračnu stranu Hollywooda. Da li je to jedna revolucija koja može poslužiti kao pozitivan primjer, i pomoći bh. društvu u borbi protiv nejednakosti polova?

Pročitajte još: Feminizam u BiH: Treba rušiti muške privilegije

„Mislim da ovaj oblik kampanja nema potencijal. Većina žena koje ja znam nije bila iznenađena brojem #MeToo postova, i većina muškaraca jeste. U tom smislu mislim da je kampanja možda bila korisna. Sa druge strane, mislim da je užasno problematično očekivati od žena da javno govore o svojim traumama da bi se pokrenula ova vrsta društvenog dijaloga“, smatra Veličković i dodaje da su u ovoj kampanji još jednom glasovi privilegovanih žena viđeni kao glasovi svih žena i kao univerzalni feministički pomak. „Nedovoljno se govorilo o tome zašto neke žene ne mogu govoriti javno o svojim traumama. Nedovoljno se govorilo o socio-ekonomskim uslovima unutar kojih žene biraju da napišu ili ne napišu #MeToo - šta sa ženama koje ne mogu to napisati jer im može ugroziti lični ili profesionalni život; šta sa onima koje nisu samo pod osom rodne, već i klasne i rasne opresije?", naglašava Marina.

Hana, s druge strane smatra da je kampanja #MeeToo ipak dobra inicijativa, koja je pomogla ženama da ispričaju svoju stranu priče: „Kada govorimo o takvim internet kampanjama bitno je uzeti u obzir kontekst i temu. Ovo je ipak bio specifičan slučaj. Na primjer, u BiH je teško govoriti o feminističkoj revoluciji, a isključiti iz konteksta druge zemlje regiona i specifične probleme sa kojima se feministkinje tamo bave (npr. ugrožavanje prava na abortus u Hrvatskoj)", objašnjava ona i dodaje da je bitno da se promjena desi na ličnom nivou: „Cure trebaju osvijestiti sebe kao nešto više od jednostavnog normiranog patrijarhalnog subjekta. To je ključno za osobnu emancipaciju, bez koje svaki feminizam izgleda tek kao malo više od pomodarstva. Za dečke vrijedi isto. A na internetu svako može da bude šta želi".


Hana Ćurak i Marina Veličković, osim što vode "Vještice" i "Neuračunljive", često javno govore o položaju žena u BiH, učestvuju na različitim okruglim stolovima i kroz mnogobrojne projekte se bore za jednakost muškaraca i žena u BiH.