Prošle godine su u svijetu instalirane vjetrenjače čija snaga iznosi 40 gigavata. Energijom iz vjetra se tako već danas dobija struje kao iz 280 nuklearnih reaktora. Poređenja radi: u svijetu trenutno postoji ukupno 380 reaktora.

Trend se nastavlja

Postavljanje novih vjetrenjača se nastavlja. Prema prognozama udruženja World Wind Energy do 2020. godine će se učetvorostručiti ukupna snaga svih generatora koji se pokreću uz pomoć vjetra i ona će iznositi 1.000 gigavata.

Najveći napredak na tom polju ostvaruje - Kina. Skoro polovina novih vjetrenjača u svijetu tokom 2011. postavljena je u toj zemlji. Kina je tako ispred Njemačke i SAD "vodeća nacija" na tom polju. No, ako se uzme u obzir broj stanovnika i udio u ukupnoj proizvodnji struje, šampion je ipak Danska.

Najjeftinija struja

Struja iz vjetrenjača je ekološka i ne utiče na promjene klime. Ipak, razlog za pravi bum koji se bilježi proteklih godina je druge prirode. Radi se o cijeni. Struja iz ovakvih vjetroelektrana je najjeftinija. Prema riječima Stefana Gsängera, generalnog sekretara udruženja World Wind Energy, kilovat struje iz modernih vjetrenjača košta od pet do devet centi, dok struja iz savremenih termoelektrana na ugalj košta sedam centi.

Prema proračunima EU i njemačkog ministarstva za okolinu, stvarni troškovi "struje iz uglja" su dvostruko veći. Čestice iz dima koji prave termoelektrane uzrok su brojnih oboljenja disajnih organa, što izaziva troškove u zdravstvenom sistemu. Prema sličnim proračunima struja iz atomskih centrala takođe je skuplja od one iz vjetrenjača.

Bitni su uslovi rada i finansiranja

Iako je struja iz energije vjetra već danas jeftina. Stefan Gsänger tvrdi kako je na tom polju još uvijek potrebna pomoć države. On kaže kako je važno da politika donese zakone o minimalnoj cijeni ovako proizvedene struje. Za razliku odo fosilnih izvora energije, kod iskorištavanja energije vjetra najviše novca se potroši u fazi izgradnje postrojenja, odnosno vjetrenjača. U brojnim regionima svijeta postoji problem finansiranja izgradnje. Upravo zato u brojnim državama Afrike ni danas ne postoje vjetrenjače.

Postrojenja za sve namjene i prilike

Proteklih godina je došlo do razvoja tehnologije. Tako su napravljena postrojenja s vrlo velikim rasponom krila vjetrenjače, za područja gdje je vjetar slabog intenziteta. Tornjevi na koje se postavljaju uređaji su takođe sve viši i viši, kako bi se što bolje "zahvatio" vjetar.

Na otvorenom moru se grade čitavi sistemi, vjetroparkovi koji se u branši nazivaju "off shore". Ipak, troškovi održavanja ovih vjetroparkova su mnogo veći nego kod uređaja na kopnu tako da i cijena kilovata struje tu skače na 18 do 20 centi.

U trendu su i male vjetrenjače za kuće, sela ili pojedina preduzeća. Do danas je instalirano preko pola miliona takvih postrojenja, najviše u Kini i SAD. I tu je cijena kilovata struje nešto veća i iznosi od 15 do 20 centi. U mnogim zabačenim krajevima planete su takva postrojenja ipak rentabilna jer ne postoji izgrađena infrastruktura niti drugi način da se dođe do struje. Osim toga, čak i takva skuplja struja jeftinija je za mnoge potrošače od one koju im isporučuje lokalni distributer električne energije.

Autori: Gero Reuter / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić