Prema iskazima stručnjaka zaduženih za upozoravanje na opasnost od ekstremih padavina, vodenih bujica i poplava, njemačka vlada nije reagovala na alarmne signale iako je za njih znala tri do četiri dana prije katastrofe.
Oglas
Britanski Sandej tajms prenosi da su prve naznake katastrofe otkrivene 9. jula i to posmatanjem preko satelita. Tokom narednih nekoliko dana, kako piše ovaj list, tim naučnika je poslao seriju prognoza koje su bile tako temeljne „da se sada čitaju kao mračna predskazanja". Tu je stajalo da će Porajnje pogoditi „ekstremna poplava, posebno duž reka Erft i Ar, kao i u gradovima poput Hagena ili Altene".
Bez obzira na to što su u upozorenju vrlo precizno navođeni regioni koje je 14. jula pogodila vodena stihija, mnoge od njenih žrtava su bile zatečene razvojem događaja, prenosi Sandej tajms reči Hane Klok, profesorke hidrologije na britanskom univerzitetu Reding i jedne od osnivača Evropskog sistema za upozoravanje od poplava Efas. To je ona nazvala „monumentalnim propustom sistema", dodavši: „Činjenica da ljudi nisu evakuisani ili da nisu dobili upozorenja, ukazuje da je nešto pošlo krivo".
I Njemačka meteorološka služba je pravovremeno upozorila vlast
Njemačka: Poplave i političari
Poplave sve češće pogađaju Njemačku. Nakon toga političari dolaze na lice mjesta, sagledavaju štetu i obećavaju pomoć. Podsjećamo na najvažnije posjete političara ugroženim područjima nakon katastrofa proteklih decenija.
Foto: Christof Stache/dpa/AFP/picture alliance
Helmut Schmidt, Hamburg 1962.
U poplavama, koje su pogodile priobalno područje Sjevernog mora u februaru 1962., poginulo je preko 300 ljudi. Desetine hiljada stanovnika Hamburga ostalo je bez krova nad glavom. To je bila prekretnica u karijeri budućeg kancelara Helmuta Schmidta, tada senatora za unutrašnje poslove Hamburga. Krizni menadžment i odluka da angažuje vojnike u pružanju pomoći učinila ga je poznatim u Njemačkoj.
Foto: Blumenberg/dpa/picture alliance
Helmut Kohl, Brandenburg 1997.
"Vječni kancelar" bio je u završnoj fazi svog mandata kada je posjetio Brandenburg 1997. godine, nakon katastrofalnih poplava područja na istoku Njemačke uz rijeku Odru. Ova tzv. "poplava ujedinjenja" se smatra prvom nacionalnom krizom koja je bila test solidarnosti između tek ujedinjene Istočne i Zapadne Njemačke.
Foto: picture alliance
Gerhard Schröder, Grimma 2002.
Gerhardu Schröderu nasmiješila se sreća nakon snažnih padavina u Saksoniji u ljeto 2002, kada su poplave zahvatile Njemačku, Austriju i Češku. Kandidat SPD za kancelara, sa bolnom i ne baš uspješnom predizbornom kampanjom, navukao je čizme i predstavio se kao krizni menadžer u poplavljenom gradiću Grimma na istoku zemlje. Mjesec dana kasnije pobijedio je na izborima s neznatnom razlikom.
Foto: localpic/imago images
Edmund Stoiber, Passau 2002.
Za Schröderovog političkog protivnika Edmunda Stoibera, tada kandidata za kancelara CDU/CSU, posjeta SPD-ovca poplavljenom području bila je poput hladnog tuša. Stoiber je bio na odmoru na sjeveru Njemačke, kada se dogodila katastrofa. U Saksoniju je stigao tek nekoliko dana kasnije i ogorčeno se požalio na "poplava-turizam" svog konkurenta.
Foto: Armin_Weigel/dpa/picture-alliance
Angela Merkel, Neu Garge 2006.
Angela Merkel je nekoliko puta tokom svog mandata posjetila područja ugrožena poplavama, prvi put u martu i aprilu 2006., ponovo u dolini rijeke Labe u Saksoniji. Katastrofa se desila samo nekoliko mjeseci nakon uragana Katrina u New Orleansu u SAD-u, kada je George W. Bush bio napadnut zbog lošeg kriznog menadžmenta. Merkel se pobrinula da izbjegne takvu kritiku.
Foto: Patrick Lux/dpa/picture alliance
Angela Merkel, Dresden 2013.
Istočnu i južnu Njemačku ponovo su pogodile ekstremne poplave u ljeto 2013. godine, ovaj put nekoliko mjeseci prije izbora. Katastrofa je prijetila da uništi istorijsko jezgro Dresdena, nakon što je voda iz Labe poplavila priobalna područja. Poplave su tada pogodile veći dio srednje Evrope. Merkel je posjetila pogođene regije u Saksoniji i Bavarskoj i obećala pomoć sa državnog nivoa.
Foto: Arno Burgi/dpa/picture alliance
Armin Laschet, Hagen 2021.
Kandidat CDU-a za kancelara otkazao je sve planirane sastanke i otišao u poplavljeni Hagen. Ovaj put je politički ulog veliki, s obzirom da je smrtonosni uticaj klimatskih promjena pogodio birače u njegovoj matičnoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Glavni Laschetov suparnik je stranka Zelenih, a Laschetova reputacija zaštitnika industrije uglja mogla bi naštetiti njegovoj kampanji.
Foto: Ina Fasbender/AFP
Olaf Scholz, Bad Neuenahr-Ahrweiler 2021.
Kandidat SPD za kancelara Olaf Scholz posjetio je Porajnje-Falačku, teško pogođenu poplavama - zajedno s premijerkom ove pokrajine i stranačkom kolegicom Malu Dreyer. Iako njegova stranka zaostaje u anketama iza CDU-kandidata Armina Lascheta, Scholz je, kao trenutni njemački ministar finansija, obećao hitnu državnu pomoć poplavom pogođenim regijama.
Foto: Ute Grabowsky/photothek/picture alliance
Angela Merkel, Schuld 2021.
Kancelarka Angela Merkel posjetila je u nedjelju (18.7.2021.) selo Schuld u Eifelu. Uvjerila je lokalno stanovništvo da će stati uz njih i odmah je najavila novu posjetu: "Ostat ćemo u kontaktu i vratit ću se krajem avgusta." Je li to nastup u predizbornoj kampanji? Ne, jer se ona više neće kandidirati na izborima za Bundestag u septembru 2021. godine.
Foto: Christof Stache/dpa/AFP/picture alliance
9 slika1 | 9
Hana Klok je i za javni servis ZDF 18.7. uveče rekla da su upozorenja sa odgovarajućim podacima poslata na veliko područje koje je bilo u opasnosti, ali „da je taj lanac upozorenja negdje pukao i da ona nisu stigla do ljudi".
I ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije je u međuvremenu priznalo da poplave nisu bile iznenađenje. Tabloid Bild piše da su se zvanična upozorenja na ekstremno nevrijeme konkretizovala u ponedjeljak, 12. jula, te da je zbog toga pojačano posmatranje sa ciljem da se prepozna da li će nekom okrugu ili gradu biti potrebna pomoć spolja. Ali ono nije imalo rezultata.
Oglasila se i Njemačka meteorološka služba DWD. Njen portparol Andreas Fridrih je za Bild izjavio da je ta služba tri dana prije katastrofe upozorila sva nadležna mjesta na veliku opasnost. „Ovaj put su naša upozorenja bila tačna – to nije uvijek slučaj. Sada su naši računari pravovremeno pokazali da će doći do ekstremnih padavina. „Naši modeli su nas naveli da upozorimo na opasnost od ekstremnog nevremena – tri dana ranije! To upozorenje je poslato svim centrima za procenu stanja i službama za zaštitu od katastrofa pogođenih saveznih pokrajina."
Ko je kriv?
Fridrih je naglasio da njegova služba upozorenja na ekstremno nevrijeme izdaje veoma rijetko – jednom ili dvaput godišnje. Po njegovim riječima, u takvim prilikama bi mediji trebalo da hitno prenesu to upozorenje javnosti, na primjer, ono bi na televiziji ili radiju trebalo da se ponavlja na svakih sat vremena ili češće. Jedna od mjera bi bila i uključivanje sirena za slučaj opasnosti.
Ništa od toga se nije desilo.
Ni Hana Klok ni Andreas Fridrih nisu se žalili na neke konkretne instance koje su zakazale, smatrajući da to nije njihov posao. Zato je oštro reagovala parlamentarna opozicija. Tako Stranka slobodnih demokrata FDP (Liberali) smatra da najveću krivicu snosi ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU). Potpredsjednik poslaničkog kluba Liberala u Bundestagu, Mihael Tojrer, rekao je da je ovo „slika velikog nedostatka u sistemu, za koji ministar unutrašnjih poslova Zehofer neposredno snosi ličnu odgovornost."
Stranka Ljevice je već zatražila Zehoferovu ostavku. Šefica stranke Suzan Henig-Velsov rekla je da vlada ili nije ozbiljno shvatila upozorenje, ili ga nije uz dovoljan pritisak prenijela na nadležne organe vlasti.