"Nevolji je došao kraj!" bilo je napisano masnim crnim slovima na jednom narandžastom plakatu, tipičnom za tadašnje poslijeratno vrijeme u Njemačkoj, koji je najavljivao da je "seljačkoj muzici odzvonilo!" U tom trenutku 1962. godine u hamburškoj četvrti Kiez formira se novo "mjesto susretanja mladih", koje nudi pozornicu tadašnjoj uzavreloj Beat-generaciji. Na današnji dan 13. aprila 1962., prije 50 godina, Star-Club koji se nalazi u ulici Große Freiheit (velika sloboda) na broju 39 prvi put otvara svoja vrata. Od tada, u tom bivšem kinu gotovo da više nije bilo mjesta za sve koji su dolazili da, između ostalih, vide i čuju i grupu iz Liverpoola – po imenu “The Beatles”.

Više od 150 nastupa

Beatlesi su već ranije bili lokalne zvijezde u Hamburgu. U avgustu 1960. godine prvi put su stigli u lučki grad na rijeci Elbi, preumorni i ‘nikakvi' u jednom sasvim rasklimanom kombiju. Tu, u Hamburgu, 1300 kilometara udaljenom od njihovog rodnog Liverpoola, Beatlesi su imali svoj prvi nastup 17. avgusta 1960. i to u jednom bivšem striptiz lokalu. Bio je to zapravo početak njihovih redovnih nastupa po klubovima Hamburga. Među njima je bio i upravo novootvoreni Star-Club. Beatlesi su do kraja 1962. godine, u tri serije koncerata, tu imali više od 150 nastupa. Međutim, njihova slava iz dana u dan počinje da raste, a time i visina honorara. Kada u oktobru 1962. godine u Engleskoj izlazi prva ploča Beatlesa sa pjesmom "Love me do", njihovi hamburški dani su u tom trenutku bili odbrojani, a bjelosvjetska Beatlesomanija počinje da uzima maha.

Muzički simbol

Bend posljednji put nastupa u Star-Clubu u novogodišnjoj noći 1962., mada će se Beatlesi još jednom vratiti u Hamburg i to 1966. godine u sklopu tadašnje kraće turneje. Danas jedna metalna skulptura na uglu između ulica Reeperbahn i Große Freiheit podsjeća na njihove razuzdane početke u Hamburgu. Ali i bez Beatlesa, Star-Club tokom šezdesetih i dalje nastavlja da privlači pažnju i konačno dobija status jednog od najboljih svjetskih klubova. On je za mnoge bendove iz tog perioda bio odskočna daska i postao je muzički simbol jedne buntovničke mladosti. U njegovim najboljim vremenima nekoliko stotina hiljada posjetilaca pohodilo je godišnje taj – kako su ga zvali – “raj za Rock and Roll i Pop muziku” u ulici Große Freiheit.

You'll never walk alone

U nadirućem novom muzičkom talasu u Hamburgu su svoje vizit-karte ostavili: Little Richard, Jimi Hendrix, Gene Vincent, Fats Domino ili Bill Haley. Među njima su bili i Chuck Berry, Walker Brothers, The Pretty Things, The Searchers, ili Gerry and the Pacemakers koji su postali i ostali poznati sa svojom kasnije ‘fudbalskom' pjesmom "You'll never walk alone" – “Nikada nećete hodati sami”, koja se i danas pjeva na mnogim stadionima: u Liverpoolu, u Dortmundu, u Hamburgu…

Vrijeme jedne mladosti

I njemački bendovi, poput The Lords i The Rattles doživjeli su u Star-Clubu svoje vatreno krštenje.

No, najpoznatiji su ipak ostali Beatlesi, koji su u Hamburgu sazreli u velike muzičare. John Lennon, Paul McCartney, George Harrison i od ljeta 1962. i Ringo Starr, osvojili su Reeperbahn publiku ne samo sa svojim "pažljivim, cool-navježbanim koracima - ono kao najprije lijevo, pa onda desno, ili obrnuto - koji su Cliffa Richarda i Shadowse učinili tako omiljenim, već i sa divljom strašću, koja se proporcionalno povećavala u odnosu na odmicanje noći i količinu pivskih flaša koje su se redale ispred njihovih nogu", napisao je Peter Amis Carlin u biografiji o Paulu McCartneyju.

"Nikade se ne bismo tako razvili da smo ostali kod kuće", sjećao se kasnije John Lennon. A George Harrison je kazao: "Svoj vrhunac kao bend na živoj svirci dostigli smo u Hamburgu. Morali smo biti jako dobri da bismo bili u stanju da svake noći sviramo osam sati."

Sa približavanjem kraja Beat-ere, zvijezde napuštaju Star-Club i odlaze u velike hale, a disko talas je već tada u pripremi da osvoji klupsku scenu. U novogodišnjoj noći 1969. godine Star-Club zauvijek zatvara svoja vrata. Jedva tri mjeseca kasnije, 10. aprila 1970. Beatlesi objavljuju svoj kraj.

Priredio: Senad Tanović (DPA, AFP)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić