Očito se čekalo da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bude potvrđen na svom položaju. Nakon toga je relativno kratkoročno, krajem prošlog tjedna, potvrđeno da novi/stari čelnik Srbije dolazi u nastupni posjet novom njemačkom kancelaru. No okolnosti u kojima se posjet događa ne dopuštaju svrstavanje ovog posjeta na razinu rutinskog bilateralnog rituala. I to iz nekoliko razloga.

Novo lice u kancelarskom uredu

Nakon višegodišnje vladavine kancelarke Angele Merkel s kojom Vučić dijeli ne samo pripadnost zajedničkoj frakciji europskih narodnjaka nego i osobno povjerenje stečeno bezbrojnim susretima kako bilateralnim tako i u sklopu brojnih samita, sada se u Berlinu po prvi put susreću dva političara koje ne dijele samo ideološke pozadine nego i politički stil.

Socijaldemokrat Scholz možda po svom trezvenom nastupu i analitičkom pristupu problematici nalikuje svojoj prethodnici i bivšoj šefici Angeli Merkel ali to treba više povezivati sa zajedničkim sjevernonjemačkim mentalitetom nego s političkim uvjerenjima. Tomu treba pridodati i činjenicu da se od dolaska nove socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade uporno govori o tomu kako će nakon odlaska Angele Merkel "zapuhati neki novi vjetar" u odnosu prema vlastima u Beogradu. 

No do sada se baš ne bi moglo reći da je do neke osjetne promjene došlo. Dapače, Aleksandar Vučić se, kao i prije, smatra jednom od ključnih figura kada je u pitanju sigurnost i stabilizacija na zapadnom Balkanu. I to mu je, između ostalog, do znanja dala i nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kada je prije nekoliko tjedana u sklopu svoje balkanske turneje posjetila i Beograd.

Logični balkanski paket?

No činjenica da sat vremena prije sastanka s Vučićem Scholz dočekuje kosovskog premijera Albina Kurtija, posjet srbijanskog predsjednika Berlinu dodatno stavlja izvan klasičnih bilateralnih razgovora o daljnjem razvoju gospodarskih i političkih odnosa. Berlinu je očito stalo da kao rodonačelnici ideje Berlinskog procesa približavanja zemalja zapadnog Balkana Zapadu i Europskoj uniji udare i u možda najtvrđi orah balkanskog sigurnosnog kompleksa: odnose Beograda i Prištine i pokretanje pregovora s mrtve točke. Pregovora koji, kako za DW kaže jedan dobro obaviješten izvor u Bruxellesu, "nisu bili u gorem stanju od potpisivanja Briselskog sporazuma". Da podsjetimo, Briselski sporazum je potpisan prije gotovo 10 godina, 2013.

Na prvi pogled je neuobičajeno da se u službenoj najavi ova dva bilateralna susreta spominju u istom dahu. To pokazuje da nije nikakva slučajnost da se oni održavaju u tako kratkom vremenskom razmaku. Dodatno, susrete bi trebao "zaokružiti" sastanak srbijanskog i kosovskog čelnika sa specijalnim izaslanikom EU-a za pregovore Beograda i Kosova Miroslavom Lajčakom.

Naš izvor u Bruxellesu doduše smatra da bi graničilo s čudom kada bi nakon ovih susreta osim nekih općih izjava kako se zaključilo da se "dijalog mora održati" došlo do nekih značajnijih pomaka u pregovorima. "Ova politička kombinacija prije svega služi Berlinu da podcrta svoju okrenutost prema zapadnom Balkanu u rješenju svojih problema", kaže izvor u Bruxellesu.

Slično se u razgovoru za Radio-televiziju Kosova izjasnio i politički analitičar Janusz Bugajski za kojeg su pregovori "ritual koji se može bez rezultata odugovlačiti u nedogled".

U sjeni Ukrajine

No nesporno je kako iznad cijelog diplomatskog procesa Berlina od 24. veljače leži sjena ruske agresije u Ukrajini. Zamjenik glasnogovornika njemačke vlade Wolfgang Büchner rekao kratko na redovnoj vladinoj konferenciji za tisak prošlog petka kako će razgovor s Vučićem i Kurtijem poslužiti "usklađivanju daljnjih reakcija na rusku agresiju na Ukrajinu". 

To u razgovoru za DW potvrđuje i novi izvjestitelj Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga za zapadni Balkan, socijaldemokrat Adis Ahmetović. "Posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija šalje ispravnu poruku u pozadini rata u Ukrajini", kaže Ahmetović. I on ponavlja mantru, toliko često ponavljanu od početka ruske agresije, kako upravo sada europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana dobiva na važnosti.

Pitanje energije spaja?

No Vučiću jedan aspekt trenutno leži još više na srcu od deklarativnog svrstavanja na stranu EU-a. U sjeni prijetećeg embarga na uvoz ruske nafte Beogradu je i dalje vrlo važno da se iz tog embarga izuzme transport ruske nafte naftovodom Janaf prema rafineriji u Pančevu.

Pitanje energije Vučić je ponovio i dan prije odlaska u Njemačku kada je u grčkom Aleksandrupolisu prisustvovao početku gradnje novog terminala za ukapljeni plin (LNG). On je govorio o "teškoj zimi" koja dolazi i o tome kako su Nijemci "ozbiljan narod" koji se već sad priprema na tu zimu.

Očito će pitanje o tome kako sljedeće zime stanove održavati toplima biti presudno pri postavljanju budućih političkih smjernica. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit je na pitanje DW-a o tomu koji je glavni cilj današnje intenzivne diplomatske aktivnosti u Berlinu u igru uveo pitanje jedinstva Europe i to ne samo onog dijela koji je već u EU.

"Dio dinamike koju sada zbog ruskog napada na Ukrajinu doživljavamo je i taj da kažemo: Europa mora biti složnija. Sada moramo obaviti nekoliko zadaća. A jedna od njih je i i integracija zapadnog Balkana u europske saveze. To bi sada, počevši s ovom srijedom, i trebalo uzeti maha i dobiti na dinamici".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu