Srbija i Kosovo pod pokroviteljstvom EU trenutno rade na otvaranju ”nove faze dijaloga”. Dogovor o tome, koji je postignut početkom jula na sastanku predsjednika Srbije i Kosova potvrđen je danas u Briselu.

”Moramo da pređemo u novu fazu dijaloga gde ćemo razmotriti sva preostala pitanja kako bi došli do finalnog sporazuma između dvije zemlje čime bi se se završilo vjekovno neprijateljstvo, a obje zemlje napredovale ka familji slobodnih nacija,” poručio je predsjednik Kosova Hašim Tači nakon sastanka sa predsjednikom Srbije u Briselu. Za predsjednika Srbije Aleksandara Vučića nova faza znači rješavanje istorijskog problema između Srba i Albanaca, a zarad budućnosti i dece.

”Da li želimo ili vidimo priliku od 1 ili 2 odsto da riješimo naše istroijske probleme koji traju gotovo 300 godina? Tu malu šansu vidimo i zato ćemo se za rješavanje problema boriti svim srcem i svom snagom, ma kako te šanse bile ne prevelike", poručio je Vučić iz Brisela.

EU, po običaju, ne želi da komentariše suštinu razgovora i dogovora u dijalogu Beograda i Prištine, već napominje da će se u najavljenoj ”novoj fazi” razgovarati o onome ”o čemu se dvije strane dogovore” i u formatu koji bude dogovoren između Beograda i Prištine. Pored zvanično nepotvrđenih odgovora o tome ko će u ime Beograda i Prištine i tačno oko čega pregovarati u narednom periodu ostaje i pitanje i dalje neispunjenih dogovora oko koji su dvije strane pregovarale prethodnih godina.

Još jednom dogovor o pravosuđu

Pored neformalnih sastanaka predsjednika Vučića i Tačija, u kojima se dogovara ”nova faza”, činjenica je da je ”stara faza” dijaloga Beograda i Prištine u blokadi još od početka ove godine. Evropski posrednici u ovom dijalogu kažu da im je važno da se kontakti ipak nastave.

”Duge pauze ne vode nigdje. Nama je jasno kakve su političke prilike, ali mi isto tako nikada iz vida ne gubimo implementaciju dogovorenog u dijalogu”, poručuju iz diplomatskih krugova EU. A političke prilike su takve da je dijalog Beograda i Prištine blokiran hapšenjem Ramuša Haradinja početkom godine, a zatim i izbornim procesima u Srbiji i na Kosovu. U ovom trenutku Kosovo još nema formiranu vladu koja bi dala legitimitet nastavku pregovora sa Srbijom. Da je nastavak dijaloga daleko od predvidljivog scenarija kada je riječ o primjeni već dogovorenog kao i o mogućoj ”finalizaciji odnosa”, govori činjenica da predsjednik Kosova Hašim Tači i kandidati za premijera Kosova Ramuš Haradinaj i Aljbin Kurti imaju tri različita pristupa daljoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. I dok se predsjednik Kosova Hašim Tači zalaže za nastavak dijaloga na predsjedničkom nivou, Ramuš Haradinaj, kandidat koalicije Demokratske partije Kosova, Alijanse za budućnost Kosova i Inicijative za Kosovo nastavak dijaloga uslovljava priznanjem Kosova. Istovremeno, kandidat za premijera Samoopredeljenja Aljbin Kurti se zalaže za reviziju i redizajniranje procesa.

”Dijalog je obaveza i Srbije i Kosova. Mi očekujemo da i nova vlada preuzme te obaveze”, ponavljaju u Briselu. U tom smislu šefica EU diplomatije Federika Mogerini pozdravila je obećanje Vučića i Tačija da će sporazum o integraciji pravosuđa na Kosovu biti finalizovati do 17. okotbra.

”Obje strane su se danas dogovorile o finalnim koraci za sprovođenje dogovora o pravosuđu koji je postignut u okviru dijaloga kojim posreduje EU. Predsjednici su potvrdili da će ovaj dogovor u potpunosti biti primjenjen 17. oktobra 2017. godine. Toga dana sudije, tužioci i sudsko osoblje će biti integrisani u kosovski pravosudni sistem. Njihova integracija omogućiće vršenje pravde na cijeloj teritoriji Kosova, posebno u Mitrovici”, stoji u saopštenju Federike Mogerini nakon današnjeg neformalnog sastanka sa predsjednicima Srbije i Kosova.

Daleko od idealnog ali i daleko od sukoba

I dok predsjednici Srbije i Kosova najavljuju ”istorijsko pomirenje” i ”istorijski dogovor” Srba i Albanaca, uz podršku EU, ali i, kako Tači tvrdi, Sjedinjenih Američkih Država, Briselski sporazum postignut 2013. godine broji svoje ispunjene, neispunjene i dogovore koji su još u fazi primjene. Najveći dio sporazuma, koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština, nije sproveden u djelo niti se nazire njegova finalizacija. Oblast eneregtike i dalje je otvoreno pitanje između Beograda i Prištine. Sloboda kretanja funkcioniše - osim u slučaju da neko ne odluči suprotno i nekome sa druge strane granice ili administrativnog prelaza između Srbije i Kosova zabrani ulazak na svoju teritoriju.

U Briselu kažu da nisu ni očekivali da će biti lako, da je situacija daleko od idealne, ali i daleko od sukoba i neprijateljstva koji su vladali decenijama unazad između dva naroda. ”Radimo sve u cilju pronalaženja načina da dijalog teče i daje rezultate”, kažu izvori bliski kancelariji visoke evropske predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost. U tom kontekstu, kažu u Briselu, treba tumačiti i današnji sastanak predsjednika Srbije i Kosova, kao i pokretanje rada na novoj fazi dijaloga.