Apsolutna većina, pobjednički govor sa stand up momentima, obećanje da će raditi i dalje za dobrobit Srbije. Aleksadar Vučić je ubjedljivi pobjednik izbora sa mandatom da vodi zemlju u naredne četiri godine ili makar do novih prijevremenih izbora. Osim njega, jedini zaista zadovoljan može da bude Saša Radulović, predsjednik pokreta Dosta je bilo, koji je premašio cenzus ostvarujući dvocifrene rezultate u nekim beogradskim opštinama. Ostali mogu ili da odahnu što su prešli cenzus ili da kažu „tja, moglo je i bolje“, kako je to uradio Vojislav Šešelj. Srpski parlament postaće šareniji, ali će više nego ikada biti jasno ko se pita o svemu u Srbiji.

Vrhunac SNS

„Ovako veliki, skoro referendumski konsenzus, nikad nije dobar za demokratiju jer vladajuća većina nema nikoga u parlamentu ko bi kontrolisao njen rad“, kaže za DW Jovana Gligorijević, urednica u nedeljniku Vreme. Ona vjeruje da će Vučić morati da vlada sam jer je to i bio smisao ovih izbora. „Za razliku od svih prethodnih pobeda kojima se radovao, ova treba da brine Vučića jer je konačno na samom vrhu. Na vrh se popeo pričama o budućnosti i obećanjima. Da bi se na vrhu održao, moraće da počne da ih ispunjava, a znamo da u tome nije baš najsjajniji“, navodi ona. Dodaje da zbirni rezultat naprednjaka i socijalista govori o velikoj podršci vladajućoj garnituri što je „ogromno iznenađenje“ s obzirom na „opšti pad životnog standarda“.

Slično smatra i Mihailo Tešić, bloger i marketinški stručnjak. Kaže da je Vučić lako iskoristio pol-poziciju koju ima zbog kontrole medija i resursa. On vjeruje da je Dačić najveći gubitnik izbora, i da je njegovo prvo obraćanje javnosti govorilo u prilog tezi da više neće biti u vlasti: „To je bio sjajan kontrapunkt njegovoj legendarnoj izjavi iz 2012. koja je otprilike glasila: Ne znam ko će biti predsjednik, ali znam ko će biti premijer. Sinoć je bio neubjedljiv i blijedunjav, očigledno svjestan svoje zamjenjivosti u 'Gospodarevoj' milosti, kao možda i nekih dosijea u 'Gospodarevom' sefu“, kaže Tešić za DW.

„Pad Vojvodine“

Da pobjeda novog-starog premijera bude potpuna pobrinula se činjenica da je „pala Vojvodina“, posljednje veliko uporište Demokratske stranke gdje su rezultati u bitnome preslikani s republičkog nivoa. „Rezultati u Vojvodini predstavljaju konačno dosezanje naprednjačkog izbornog maksimuma“, smatra sociolog Dario Hajrić. U komentaru za DW on navodi da, poslije „dijeljenja plijena“ u Vojvodini, SNS više neće imati čime da nagrađuje stranačke prvoborce te da klatno za vladajuću partiju može ubuduće da se kreće samo u suprotnom smjeru. „Što se DS tiče, gubljenjem i ovog bastiona ponovo im se nameće sprovođenje korjenite unutarstranačke promjene, ali sumnjam da će za to biti spremni jer ničim još nisu nagovijestili da shvataju da ne mogu stalno da prebacuju svu krivicu na birače“, smatra Hajrić.

Pred ove izbore je strane medije prije svega intrigirao povratak Vojislava Šešelja na političku scenu. Izvjesno je da njegova Srpska radikalna stranka postaje treća najjača opcija, a to, kako kaže Jovana Gligorijević, znači „povratak putujućeg cirkusa Šešelj u parlament, povratak nacionalističke retorike, psovki, kletvi i ostalog iz Šešeljevog repertoara. Za ulazak u parlament, Šešelj može da zahvali Haškom tribunalu, jer je prije oslobađanja SRS bila ispod cenzusa, dok su DSS-Dveri u istraživanjima imali oko osam odsto.“

Bugarski i drugi vozovi

Dok su u Novom Sadu i drugdje naprednjaci slavili uz trubače, Demokratska stranka je na sastanku okupila predstavnike, kako kažu, stranaka „demokratskog opredjeljenja“ uz tvrdnju da Vučić pokušava da zadrži tri liste ispod cenzusa ne bi li u konačnoj podjeli mandata dobio više. Već na samom početku glasanja je na više biračkih mjesta utvrđeno da se glasa po takozvanom sistemu Bugarskog voza gdje birač ubacuje unaprijed popunjeni glasački listić koji su mu dali aktivisti stranke, a mora da iznese svoj listić – nepopunjen. Nevladina organizacija CRTA koja je pratila izbore saopštila je da je na četiri odsto biračkih mjesta bilo grubih nepravilnosti.

Premijer Vučić je tokom svoje konferencije nekoliko puta ponavljao da su aktivisti njegove stranke kampanju vodili „časno i čestito“. U to nije ubijeđen Dragan Popović, raniji direktor Centra za praktičnu politiku, koji je bio na listi Ljevice: „Brojne nepravilnosti pokazuju da smo na granici da izgubimo i posljednje što smo dobili nakon 5. oktobra – slobodne izbore. Vlast koja je već zgazila slobodu informisanja, sada gazi i slobodu izbora. To mora sve da nas zabrine, bez obzira da li smo u strankama ili ne.“

„Da su izbori kolo fudbalskog prvenstva, bilo bi to kolo zapamćeno ne po nekom velikom preokretu, pobjedi ili skandalu, već po tome što je u skoro svakoj utakmici linijski sudija nosio dres tima koji je prvi na tabeli“, kaže Tešić. „Ali, nikog nije briga za to jer se pobjednik već zna i jer svima odgovara da taj pobjednik ide u kvalifikacije za Ligu šampiona. Ponajviše Evropi samoj.“

Prve čestitke iz Evrope stigle su brzo, telefonom iz kabineta njemačke kancelarke Angele Merkel, putem Tvitera od Johanesa Hana, komesara za proširenje EU, te austrijskog šefa diplomatije Sebastijana Kurca koji je čestitao na srpskom. Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, njemački demohrišćanin Dejvid Mekalister, čestitao je lično u prostorijama SNS. Svi se raduju nastavku saradnje sa Vučićem.