Malo je stranih političara koji poznaju Vladimira Putina bolje od Aleksandra Vučića, piše Handelsblat u uvodu intervjua, uz napomenu da se „skoro nijedan strani političar nije s Putinom sastajao tako često" – „Do sada 19. puta", kaže predsjednik Srbije.

Na pitanje kako danas ocjenjuje Putina i njegove namjere u Ukrajini, Vučić odgovara da predsjednik Rusije o tome s njim nije razgovarao, da su se poslednji put vidjeli 25. novembra prošle godine i da su tada samo „nekoliko minuta" razgovarali na temu Ukrajine.

Novinari Handelsblata pokušali su da saznaju da li predsjednik Srbije shvata zašto Putin sada ovako postupa, kidajući odnose s većinom evropskih zemalja: „Slušam i čitam šta kaže. On iznosi svoje motive. Ali to ne znači da se postupanje u Ukrajini može opravdati", kaže Vučić. On ujedno kao mogući razlog navodi to da „Putin jasno pominje širenje NATO na istok", ali i naglašava: „Bez obzira na to, Srbija i ja osuđujemo kršenje međunarodnog prava i rat u Ukrajini." 

Donbas i Kosovo

„Osjećam se obaveznim da podržavam međunarodno pravo. Srbija je to i uradila", naglašava Vučić. „Ne zaboravite, nas je 1999. napao NATO, protivno međunarodnom pravu i bez mandata UN, i mnogo smo propatili. To je jedan od razloga zbog kojih je Srbija podržala dvije rezolucije UN i osudila rat u Ukrajini."

A na sugestiju da je 1999. „Milošević izvršio agresiju na Kosovo", Vučić podsjeća da je Putin prije nekoliko dana uporedio situaciju u Donbasu sa situacijom na Kosovu: „On koristi kosovski primjer i odluke Međunarodnog suda pravde kao presedan da opravda svoje postupke u Donbasu i drugim dijelovima Ukrajine", kaže predsjednik Srbije.

Reagujući na pitanje njemačkih novinara koji, podsjetivši da je Međunarodni sud pravde 2010. presudio da otcjepljenje Kosova od Srbije nije kršenje međunarodnog prava, kažu da je to „zato što je postojao genocid nad Kosovarima", Vučić odgovara: „Na Kosovu nije bilo genocida i ne postoji nijedna jedina sudska presuda koja to vidi drugačije."

Sankcije Rusiji?

Na konkretno pitanje, zašto se ne pridruži sankcijama SAD i EU, Vučić odgovara da se Beograd slaže sa EU oko prirode sukoba u Ukrajini, ali da, s obzirom na internu situaciju u Srbiji, nije lako da se ona tako jasno pozicionira.

„A što se sankcija tiče", kaže Vučić, „mi smo decenijama bili žrtve sankcija i ne vjerujemo u politiku sankcija. Među zemljama EU i dalje se vode rasprave, na primjer o embargu na naftu ili gas. Mi imamo svoje interese. I mi još nismo dio EU. Nažalost."

Na konstataciju da su Srbija i on lično pod pritiskom i Moskve i Brisela, Vučić odgovara: „Mi smo samo vojno neutralni. Politički nismo. Za mnoge je bilo iznenađenje to što smo jasno rekli da je rat u Ukrajini kršenje međunarodnog prava. Da li se Srbija priključuje sankcijama ili ne, to ne impresionira nikoga u Rusiji. S druge strane, mi imamo svoje nacionalne interese u vezi s Kosovom i drugim pitanjima u kojima Rusija podržava naš stav. Do sada su nas u Savetu bezbjednosti UN podržavale Rusija i Kina. Istovremeno, međutim, važi sljedeće: mi smo jasno na našem putu ka EU, i to jeste i ostaće naš strateški cilj. Zato sam i došao u Njemačku", kaže Vučić.  

„Polažemo nade u Olafa Šolca"

Govoreći o očekivanjima od susreta s njemačkim kancelarom, Vučić podsjeća da je Olafa Šolca upoznao u Hamburgu 2016. i kaže da je on tada bio „jedan od rijetkih" koji su ga „pažljivo saslušali".

„Veoma smo mu zahvalni što je istakao države bivše Jugoslavije u vezi s mogućim pristupanjem EU. Čak je i ponašanje EU prema tim državama opisao kao neprihvatljivo. Ja to shvatam veoma ozbiljno i to nam daje nadu."

Predsjednik Srbije kaže i da ga veoma brine to što podrška pristupanju EU u Srbiji opada, a razlog za to on pronalazi u sljedećem: „Naši ljudi od EU čuju samo jedno: Srbija treba da prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Mnogi Srbi već su siti toga, jer istovremeno u Ukrajini danas vide potpuno drugačiji pristup istih tih Zapadnih sila. Oni imaju osećaj da postoje dvostruki standardi. Ipak, mogu jasno da kažem: ostajemo čvrsto na putu ka EU."

„Zato se i sastajem sa Olafom Šolcom", dodaje Vučić. „U Srbiji Njemačku više vole od Evropske unije – zato što je još Angela Merkel ozbiljno shvatala Srbiju. Vjerujemo da i od njenog nasljednika, Olafa Šolca, možemo dobiti isto poštovanje i uvažavanje. To je sve što nam treba. Ni od koga ne tražimo više novca, mi samo želimo dobru evropsku perspektivu. Činjenica da se mnogi Srbi u međuvremenu protive članstvu u EU sigurno je posljedica i naših grešaka, ali polovina krivice ide na račun Brisela."

Predsjednik Srbije na kraju kaže da se nada da će Olaf Šolc i njegove riječi ubrzati širenje EU: „I ne govorim samo u ime Srbije. To je ono što nam je svima u regionu potrebno: jasni i ostvarljivi ciljevi."

Priredila: Dijana Roščić

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu