Predsjednik SAD Donald Tramp pokušava da vrati vrijeme unazad i da svojom carinskom politikom međunarodne kompanije natjera da proizvode u SAD. Mnoge firme već posluju u inostranstvu kako bi, u većini slučajeva, profitirale od nižih plata za radnike u „zemljama domaćinima“ a i od blizine kupaca. Osim toga, otvaraju se radna mjesta, što takođe pogoduje prodaji na licu mjesta.

Jedna od tih kompanija je i Folksvagen (Volkswagen). Prije dvije godine, ovaj njemački proizvođač automobila proslavio je 70. godišnjicu kao „brazilski" proizvođač automobila. Naime, dana 23. marta 1953. VW-ov ogranak u Južnoj Americi započeo je rad u jednom skladištu u Sao Paulu. Ubrzo nakon toga nastala je fabrika Anšijeta, prva Folksvagenova fabrika van Njemačke, kako izvještava brazilski onlajn portal heycar.com.br.

„‘Volkswagen do Brasil‘ obilježava 70 godina tehnoloških inovacija i pionirskog duha", rekao je direktor VW Brazila, Ciro Posobom, povodom jubileja 2023. godine. VW je modernizovao svoje fabrike u Brazilu, razvio nove tehnologije i danas je brend koji je mnogo bliži ljudima.

Naredne godine, VW je najavio da će dodatno proširiti svoje prisustvo u Brazilu – kompanija ima fabrike na četiri lokacije u toj zemlji. Prethodno je bilo planirano da se do 2026. uloži sedam milijardi brazilskih reala, međutim, sada je planirano da se do 2028. uloži ukupno 16 milijardi brazilskih reala (oko tri milijarde evra), kako je prije godinu dana objavio na internet portalu automobil-produktion.de.

VW je želio da zarađuje i na govedima

Ekonomski gledano, to je od samog početka bila dobra investicija. Ali, ne samo sa automobilima. VW je želio da pravi pare i sa govedima. Zbog toga su 1974. godine u Kristalinu, 2.200 kilometara od sjedišta firme u Sao Paulu, osnovali poljoprivredno gazdinstvo („Fazenda Volkswagen").

Ali, upravo tamo, daleko od gradske vreve, slika o VW-u počela je da se urušava. Kristofer Koper, istoričar sa Univerziteta u Bilefeldu, istraživao je istoriju ogranka VW do Brasil. U razgovoru za DW kaže: „VW je još 80-ih godina bio prozivan zbog načina, na koji su tretirani radnici na farmi."

Godine 2016. Kopera je od strane koncerna Folksvagen angažovan da izradi izvještaj o ulozi Folksvagena tokom brazilske vojne diktature. U martu 1964. vojna hunta je preuzela vlast u Brazilu i narednih 21 godinu vladala čvrstom rukom.

Na farmi je bilo dobro samo radnicima VW-a

Za izgradnju farme goveda, Folksvagen je angažovao švajcarskog poljoprivrednika Fridriha-Georga Brigera. On je zapošljavao i radnike iz VW koncerna kao i lokalne radnike i podizvođače za svoj ambiciozni agrarni projekat. Koliko je taj projekat bio ambiciozan i bezobziran, otkriveno je godinama kasnije u televizijskom izvještaju ARD-ove emisije „Weltspiegel".

Radnicima Folksvagena, kaže Koper, uvijek je bilo dobro. „Imali su svoje kuće, škole, ambulantu. Ali za radnike podizvođača nisu važila ista pravila. Oni su radili u uslovima koji su predstavljali privremeno dužničko ropstvo.“

To je razlika, koju je Folksvagen uvijek pravio, kaže Koper. Menadžeri su se uvijek „pravdali time da nisu odgovorni za tretman radnika koje su angažovale druge firme, tzv. podizvođači“. Istovremeno bi uvijek „naglašavali da su stalni radnici farme, koji su bili direktno zaposleni u VW-u, mogli dobro da žive u tim uslovima".

Mračna tajna: VW i diktatura

Uslovi na imanju nisu bili poznati javnosti, a ni kraj tog pokušaja nije izazvao pažnju medija. „Fazenda“, rezimira istoričar Koper, „nije imala ekonomsku šansu od samog početka. Projekat je bio neisplativ.“

Još potresnije od uslova na farmi bilo je ono što je Koper otkrio o stavu koncerna prema tadašnjoj vojnoj hunti: „VW je blisko sarađivao sa bezbjednosnim aparatom diktature. To se odnosilo na matičnu fabriku južno od Sao Paula ali i na druge pogone."

Koper je vidio da su uslovi na farmi bili samo dio mnogo mračnije slike. Jer je obezbjeđenje „VW do Brasil" sarađivalo sa onima koji su uspostavili vojnu diktaturu. VW-ovi radnici su tolerisali hapšenja i zlostavljanja od strane vojne policije, pa čak i učestvovali u njima. „Prepiska sa upravom u Volfsburgu (Wolfsburgu) pokazuje do 1979. godine vlada neograničeno odobravanje vojne vlasti“, kaže Koper o rezultatima studije.

Sjenka prošlosti seže do nacističkog doba

Takvi uslovi su skandal u svakoj firmi – ali u slučaju Folksvagena (Volkswagena) je to još ozbiljnije, ako se uzme u obzir mračna istorija osnivanja koncerna u nacističkoj Hitlerovoj diktaturi. Naime, koncern je osnovan u nacističkoj državi od strane nacističkih organizacija a tokom rata je eksploatisao i zlostavljao hiljade prinudnih radnika.

Da li odgovorni u Volfsburgu, sjedištu VW-a, nisu ništa naučili? Naravno, odmah se pojavila sumnja da se samo deceniju nakon kraja rata i diktature u Njemačkoj, na drugom kontinentu ponavlja isto zlo.

Menadžment sa djelimično mračnom prošlošću

Kristofer Koper ne odbacuje mogućnost postojanja zlokobnog kontinuiteta: „To bih djelimično potvrdio za menadžment ‘VW do Brasil.'" To je, kaže, imalo prije svega lične razloge, jer su menadžeri 50-ih i 60-ih godina u svojoj mladosti bili „oficiri Vermahta i članovi NSDAP-a (Nacional-socijalistička njemačka radnička partija)".

Ali to se nije odnosilo na čovjeka, koji je vodio brazilski ogranak VW-a od 1971. do 1984. godine: Volfganga Zauera.: „Bio je premlad za to.“ On nije bio vezan za nacističko-vojnu tradiciju, već više za „tradiciju autoritarnog paternalizma koji je vladao u Brazilu: radnicima se daju socijalne beneficije, ali se ne prihvata nezavisni radnički savjet."

Društveno i pravno prerađivanje istorije Folksvagena tokom brazilske vojne diktature još uvijek nije završeno. Još uvijek su u toku sudski procesi oko odšteta i priznanja krivice od strane VW-a. Tek kada se sva suđenja završe i u Volfsburgu će se moći zatvoriti to poglavlje.

"ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku