Posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula državama zapadnog Balkana u novembru 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji (EU), snažno podržava integraciju zemalja regije u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin, prije svega, zahtijeva reforme i usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s politikom EU.

Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu (BiH), Crnu Goru, Kosovo, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za DW navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja vanjske i sigurnosne politike. „Bolje ikad nego nikad“, kaže Janjić, komentirajući dolazak Wadephula u Beograd.

Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima. „Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno sigurnosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju shvatiti realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti“, navodi on.

Ruski uticaj i energetska zavisnost zapadnog Balkana

Janjić također naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti. „Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku sigurnost – snabdijevanje naftom i gasom“, upozorava. Po njegovim riječima, "Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje".

Wadephul je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize. „Za zemlje zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može biti bolno, ali i nužno“, rekao je njemački ministar. Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regije o Rusiji nije samo ekonomsko, nego i sigurnosno pitanje.

Poruke Srbiji

Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit DW-a, Wadephul govorio na pres konferenciji u Beogradu:

„Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima će se odlučiti kojim putem će Srbija dalje ići.“

Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova. Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od srbijanske vlasti koliko od Rusije, koja, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.

Dijalog Beograd – Priština

Tokom posjete Kosovu, Wadephul se sastao s predsjednicom Vjosom Osmani i predsjednikom vlade u tehničkom mandatu Albinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine: „U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora ih brzo i u potpunosti sprovesti, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije.“ Posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora. 

Politički analitičar iz Prištine Albinot Maloku kaže za DW da je posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu: „Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba dobiti novu vladu zbog unutrašnjo-političkih potreba, ali i vanjskopolitičkih obaveza“, kaže Maloku.

Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na provođenju obaveza iz briselskog sporazuma i ohridskog aneksa „uključujući i ono što Wadephul vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“. 

„Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani“, ocjenjuje Maloku. Napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju, za šta odgovornost snosi i EU.

Crna Gora i šira regionalna vizija

U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i, također, naglasio značaj  energetske nezavisnosti što se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina: političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti zapadnog Balkana od Rusije.

U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Christianu Schmidtu i Uredu visokog predstavnika te državnim institucijama, uz naglašenu  potrebu da BiH što prije ispuni prioritete Evropske komisije.

Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića

Politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina Bodo Weber za DW kaže kako je posjeta Wadephula zemljama zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz prijestolnica, „ogledalo trenutne njemačke politike prema regiji“. To je, pojašnjava Weber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definira svoju politiku prema zapadnom Balkanu niti da preuzme prijeko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.

„U Beogradu je Wadephul uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom 'sestrinskom' Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak: da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića“, kaže Weber.

Na Kosovu je, dodaje on, Wadephul naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.

U Sarajevu je, ističe Weber, ministar imao jasnu i dosljednu poruku: odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Uredu visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Weber, je u velikoj mjeri podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trumpa da smijeni visokog predstavnika Christiana Schmidta.