Za potrošače u Rusiji nije pitanje, je li treba biti škotski ili irski whiskey ili možda američki bourbon. Daleko najvažniji izvor tog napitka jest – Latvija iz koje je prošle godine uvezeno whiskeya u vrijednosti od gotovo 244 milijuna eura. A ako ne Latvija, na drugom mjestu je Litva odakle je u Rusiju „procurilo“ whiskeya u vrijednosti od oko 27 milijuna eura.

Dok je u toj baltičkoj zemlji barem teoretski moguća tolika proizvodnja alkoholnih destilata iz žitarica, apsolutno je nemoguće da je Latvija prestigla čak i Italiju u izvozu vina u Rusiju – od siječnja do kolovoza prošle godine je tamo stiglo vina iz Latvije u vrijednosti od gotovo 68 milijuna eura.

Štoviše: po statistikama Latvije je do studenog prošle godine u Rusiju izvezeno robe u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, a gotovo polovina te vrijednosti su pića, žestice i ocat. Utoliko je Rusija i dalje za Latviju jedan od pet najvažnijih trgovačkih partnera.

Naravno da Latvija nije odjednom postala golema tvornica alkoholnih pića, objašnjava Matiss Mirosnikovs, ekonom Bank of Latvia. „Čini se da neke veće tvrtke zapada Europe koriste Latviju kao distributivni centar. Tu se ne radi nužno o proizvodima domaće industrije, nego o reizvozu.“

Radije ne žele priznati

Tolika rijeka alkohola iz baltičkih zemalja je pobudila pažnju i medija u Rusiji. Direktor ruske tvrtke za uvoz alkoholnih pića Ladoga, Veniamnin Grabar za RIA Novosti objašnjava kako je došlo do promjene i u uvoznim deklaracijama: „Ako je prije pisalo u dokumentima kako je uvoz u Rusiju išao preko Latvije ili Litve, sad te baltičke zemlje pišu kao zemlja porijekla i iz njih onda dolaze isporuke u Rusiju." 

Drugim riječima, ništa se nije promijenilo i u Rusiju stižu alkoholna pića čitavog niza zemalja Zapada, jedino što proizvođači ne pišu – ili ne žele pisati zemlju gdje je to doista proizvedeno, nego svog predstavnika u Latviji. Zapravo, izvoz alkoholnih pića u Rusiju nije obuhvaćen sankcijama i jedino ih priječi moguća šteta za ugled tvrtke ako se vidi kako i dalje posluju s Rusijom, smatra Mirosnikovs. „Neke od tih zapadnih tvrtki imaju Rusiju i Bjelorusiju praktično kao jedine mušterije. Već zbog toga niti žele, niti mogu samo tako obustaviti svoje poslovanje."

Iako nije zabranjeno, Moral Rating Agency objavljuje popis zapadnih tvrtki koje posluju s Rusijom i nakon njenog napada na Ukrajinu. Tu se onda vidi i kako je francuski koncern Pernod Ricard među najvećim izvoznicima alkoholnih pića u Rusiju. Doduše Ruse očito manje zanima ovaj francuski aperitiv, no taj koncern je proizvođač i votke Absolut i whiskeya Jameson.

„Neka i dalje loču!“

I ruski mediji javljaju kako Pernod Ricard „planira" obustaviti svoje poslovanje u Rusiji, ali se i citira taj koncern kako to može „potrajati nekoliko mjeseci“ i kako će nastaviti zapošljavati svoje predstavnike u toj zemlji. U svakom slučaju, poslovanje preko treće zemlje se čini da teče i dalje.

Baltičke zemlje su zapravo najglasnije u zahtjevima novih i još strožih sankcija protiv Rusije, a Davis Vitolis je kod izvoza u Rusiju dao izuzetno osebujno objašnjenje: „Alkohol je možda doista proizvod koji se još uvijek može prodavati, jer alkohol je i proizvod koji kod neumjerene potrošnje šteti zdravlju.“ Osebujno je već i zbog činjenice što je Vitolis na čelu Udruge proizvođača alkoholnih pića Latvije pa zato i brzo dodaje kako je to „njegovo osobno mišljenje“, a ne udruge na čijem je čelu.

Ekonomist Mirosnikovs u tom poslovanju može jedino konstatirati „dvije strane medalje: s jedne strane je dobro da nam Rusi plaćaju jer onda imaju manje novca za vojne svrhe. S druge strane ruska elita i dalje čini što hoće, naime može i dalje voditi donekle normalan život i time ne trebaju težiti za nekakvom promjenom".

Nepodobna ljubav prema Rusiji

No za Latviju je takvo unosno poslovanje s Rusijom i politički problem. Već odavno je osjetljivo pitanje ruske nacionalne manjine i u Latviji i u Estoniji, a dok je prije i bilo napora naći nekakav oblik suživota, s tim je gotovo. Latvija je tako uvela obavezu da svatko tko želi živjeti u toj zemlji, mora položiti ispit latvijskog jezika razine A2. Ta obaveza vrijedi čak i za one koji su čitav život proveli u Latviji. Inače im prijeti progon.

Utoliko i mediji Latvije napadaju tamošnju vladu što se s druge strane još uvijek odlično posluje s Rusijom. Ministrica gospodarstva Ilze Indriksone odgovara kako je tvrtke „već odavno“ pozvala prekinuti trgovinu s Rusijom i Bjelorusijom: „Raspravljali smo i o fizičkom zatvaranju graničnih prijelaza i onemogućavanju prometa kopnenim putem. Ali ako ne zatvore svoje granice sve države koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom nego samo mi, to neće donijeti nikakvih rezultata“, izjavila je ministrica gospodarstva Latvije.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu