Brojke su alarmantne. Za neke vrste raka, broj slučajeva je udvostručen u posljednjih 20 godina. Međutim, nije jasno je li to zapravo udvostručenje slučajeva ili se više slučajeva otkriva u ranoj fazi jer je poboljšana svijest, dijagnostičke metode i mogućnosti liječenja u bolnicama.

Uzmimo za primjer rak debelog crijeva: U Engleskoj je ova vrsta raka dijagnosticirana kod jedne od svakih 26 000 osoba mlađih od 50 godina 2001. godine. Do 2023. godine ta je brojka povećana na jednu od svakih 12 000 osoba - dvostruko više nego na prijelazu tisućljeća.

Ovi podaci dolaze od Svjetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), međunarodne mreže neprofitnih organizacija koja analizira podatke registra raka iz Engleske, Sjedinjenih Država i Nizozemske.

Iako su podaci udvostručeni, kaže Amy Berrington de Gonzalez, profesorica kliničke epidemiologije na Institutu za istraživanje raka u Londonu, brojevi su i dalje ukupno niski. „Rak je još uvijek rijedak kod mladih ljudi“, rekla je ona za DW. „Tri puta mali broj je i dalje mali broj“, dodala je ona.

No ona i drugi znanstvenici žele znati zašto je rak u porastu, jer je to globalni trend. Tipičan primjer je Latinska Amerika.

U Latinskoj Americi, rastu slučajevi raka među mladima

Za studiju iz 2025. analizirani su podaci registra iz 50 zemalja i teritorija do 2017. U 27 od tih regija, broj slučajeva raka debelog crijeva među mladima je povećan.

U Latinskoj Americi to je bio slučaj u Čileu, Argentini, Ekvadoru, Kostariki i Portoriku. Čileanski porast, od gotovo četiri posto godišnje, bio je među najvećima. 

Marc Gunter, profesor epidemiologije raka na Imperial Collegeu u Londonu, očekuje da će Latinska Amerika slijediti trend bogatijih zemalja, s prehrambenim navikama koje se sve više usklađuju sa zapadnim načinom života i manje aktivnom dnevnom rutinom. „Mislim da se to već događa“, kaže on.

„Trebamo bolje sustave registracije raka“, naglašava Berrington de Gonzalez. „Posebno u zemljama poput Brazila i Meksika, gdje su stope pretilosti također porasle“, kaže on. 

Mladi ljudi posebno pogođeni sa šest vrsta raka

U drugoj studiji iz 2025., koja je uzela u obzir podatke iz 42 zemlje, Berrington de Gonzalez usporedio je podatke od 2003. do 2017. za dvije dobne skupine: osobe od 20 do 49 godina i osobe starije od 50 godina.

U većini zemalja, incidencija šest vrsta raka - raka štitnjače, dojke, debelog crijeva, bubrega, maternice i krvi - porasla je među mlađim ljudima. Uz izuzetak raka debelog crijeva, incidencija se povećala i u skupini starijih od 50 godina. 

Doista, brojevi kolorektalng karcinoma su veliki. U otprilike trećini zemalja, incidencija bolesti naglo je porasla među mlađim ljudima nego među starijim osobama. „Čini se da je to jedna vrsta raka koja se povećava kod mlađih ljudi, a smanjuje kod starijih osoba“, ističe Berrington de Gonzalez.

To ima implikacije za istraživanje. Ako broj slučajeva raka raste u svim dobnim skupinama, temeljni uzroci vjerojatno su široko rasprostranjeni. Ako studije koriste samo mlade ljude, postoji visok rizik od traženja kompliciranih objašnjenja bez dovoljno podataka za njihovu provjeru, kaže Berrington de Gonzalez.

Veća svijest, bolje rano otkrivanje

Američka studija o raku gušterače kod odraslih osoba u dobi od 15 do 39 godina otkrila je da je porast gotovo u potpunosti posljedica tumora u ranoj fazi. Stopa smrtnosti ostala je nepromijenjena.

Autori zaključuju da nije u porastu broj slučajeva raka, već da je poboljšano rano otkrivanje. To bi se moglo objasniti povećanom javnom sviješću i većom spremnošću za preventivne preglede.

Međutim, podaci pokazuju drugačiju sliku za kolorektalni karcinom: Neke studije iz SAD-a pokazuju da broj raste i u uznapredovalim fazama. To sugerira da se povećava i broj slučajeva, a ne samo broj dijagnoza. 

Postoji li veza između pretilosti i raka?

Prema navodima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije, pretilost je dokazani uzrok najmanje 13 vrsta raka.

Pregled postojećih studija iz 2021. pokazao je da se vjerojatnost razvoja kolorektalnog karcinoma prije 50. godine udvostručuje kod mladih osoba s prekomjernom težinom. Pretilost se najbrže proširila među mladima. Od 1990-ih, stope pretilosti udvostručene se među odraslima, ali učetverostručene su i među mladim odraslima, prema podacima WHO-u.

Prehrana ima veliki utjecaj:

• Prerađeno meso smatra se kancerogenim

• Alkohol se također smatra faktorom rizika

• Dijetalna vlakna (povrće, cjelovite žitarice i mahunarke) smanjuju rizik od raka

Prema nekim stručnjacima, visoko prerađena hrana i mikroplastika također mogu uzrokovati rak, ali dokazi nisu konačni, kaže Gunter.

„Puno je pompe“, upozorava Gunter, naglašavajući da su potrebna daljnja istraživanja. Berrington de Gonzalez se slaže s njim: „Prehrambene navike su se promijenile, ali još ne znamo kakvu bi ulogu mogle igrati.“

Smanjenje rizika od raka

„Ljude ne treba kriviti što žive u društvima usmjerenim na gotovu hranu i uredske poslove“, kaže Gunter. „Za trajne promjene potrebna je drugačija zdravstvena politika.“

Međutim, on također naglašava da mladi ljudi mogu smanjiti rizik od razvoja raka održavanjem zdrave težine, više vježbanja, konzumiranjem više vlakana i smanjenjem konzumacije prerađenog mesa.

„Šetnja, veća tjelesna aktivnost, uzimanje više voća i povrća - sve te stvari možda trenutno nisu u trendu, ali su stvarno važne“, kaže on.

Za sve 30-godišnjake koji ovo čitaju, Berrington de Gonzalez ima utješnu poruku: rak kod mladih ljudi još je uvijek relativno rijedak.