Trebam li se cijepiti ili ne? Liječnici složno klimaju glavom: Da, definitivno! Evo najvažnijih argumenata za vakcinu:

Cijepljenje štiti od infekcija bez obzira na nove varijante virusa

Prema navodima američkog Zdravstvenog zavoda CDC i Instituta Robert Koch (RKI), zaštita od zaraze osoba cijepljenih mRNA vakcinom permanentno je iznosila 80 posto. S Deltom, kao dominantnom i puno zaraznijom varijantom, procijenjena učinkovitost cijepljenja se smanjila i, prema RKI, iznosila je oko 66 posto u posljednje četiri sedmice. Ovo se odnosi na sve dobne skupine od 18 godina pa naviše.

- pročitajte i ovo:  Studija: U devet od deset zaraza sudjeluju necijepljeni

U dobnoj skupini od 12 do 17 godina trenutna zaštita u prosjeku iznosi 90 posto. Brojke RKI, međutim, ne pokazuju razvijaju li djeca i adolescenti bolju zaštitu od korone ili su brojke u ovoj dobnoj skupini visoke jer im je tek nedavno dopušteno cijepljenje. Cijepljene osobe su još uvijek puno bolje zaštićene od infekcija Delta-varijantom od necijepljenih. Kada je u pitanju varijanta Omikron, još nema podataka.

Postoje naznake da koncentracija antitijela opada nakon šest do devet mjeseci. Dopunsko tzv booster-cijepljenje pokazuje obećavajuće učinke. Studije, napravljene u Izraelu, pokazuju da treće cijepljenje pomaže u suzbijanju infekcije. Tamo je incidencija ponovno porasla u ljeto, iako je stopa cijepljenosti bila visoka. Tada se u Izraelu krenulo sa trećom vakcinom. Sada je incidencija u ovoj zemlji opet ispod 50.

- pročitajte i ovo:  EK: Protiv omikrona pomažu samo vakcine i booster-cjepiva 

Cijepljenje štiti od teških bolesti, hospitalizacije i smrti

Čak i ako se zaštita od infekcije s vremenom smanji – zaštita od teškog toka bolesti ostaje. Istraživanje CDC-a pokazalo je da je rizik zaraze kod cijepljenih osam puta manji nego kod onih koji nisu cijepljeni. Također je 25 puta manja vjerovatnoća da će cijepljene osobe morati otići u bolnicu ili umrijeti.

Do sličnih zaključaka dolazi i Institut Robert Koch. Samo 0,37 posto cijepljenih završilo je na Odjelu za intenzivnu njegu. Procenat zaštite od teškog toka bolesti je 92 posto. Da je kvota cijepljenih u Njemačkoj niža, zdravstveni sistem u Njemačkoj odavno bi kolabirao.

Rizici od izbijanja bolesti veći su od rizika cijepljenja

Institut Paul Ehrlich procjenjuje da rizik od teških posljedica cijepljenja protiv SARS-CoV-2 iznosi 0,02 posto. Nasuprot tome, rizik od razvoja teških simptoma od COVID-19 kod osoba koje nisu cijepljene mnogo je veći: u prosjeku jedna od deset zaraženih osoba ima težak tok bolesti.

Zaražene osobe također riskiraju da obole od tzv. Long COVID-a odnosno dugoročnih posljedica preležne infekcije. Prema navodima Njemačkog društva za pneumologiju i respiratornu medicinu, 15 posto svih onih koji su prebolovali infekciju koronom ima Long-Covid. Cijepljenje također može pružiti zaštitu od teških posljedica.

Smanjen rizik od Long COVID-a

Budući da cijepljenje može spriječiti infekciju koronavirusom, ono u osnovi nudi i zaštitu od dugotrajnog odnosno Long-COVID-a. Ujedno, oni koji se ne zaraze, ne mogu ni razviti ovaj sindrom. Inicijalne studije također su ispitale smanjuje li se rizik od dugotrajnog Long-COVID-a cijepljenjem čak i u slučaju kada imunitet oslabi. Tu rezultati studije nisu sasvim jasni.

Istraživanje uz pomoć aplikacije u Velikoj Britaniji pokazalo je da je Long COVID gotovo 50 posto rjeđi među cijepljenima nego među necijepljenima. Slabost studije je, međutim, to što su sudionici sami unosili svoje simptome u aplikaciju, bez liječničkog pregleda. Osim toga, stariji ljudi i ljudi iz regija s niskim primanjima nisu bili dovoljno zastupljeni, a prijavljeno je i više žena nego muškaraca. Isto tako istraživači su operirali sa podacima iz prve polovine 2021., kada Delta još nije bila toliko česta - a Omikron još nije bio poznat.

Jedna druga studija istraživača sa Univerziteta Oxford pokazala je da se broj oboljelih od Long- COVID-a nije značajno razlikovao između cijepljenih i necijepljenih ljudi. Međutim, studija se temelji na dokumentiranim zdravstvenim podacima. Ako su zaražene osobe imale samo blage simptome i nisu posjetile liječnika, nisu bile uključene u ovu studiju. Osim toga, istraživači su gledali samo podatke iz prve polovine 2021.

Postoji i naučna teorija zašto cijepljenje pomaže protiv Long COVID-a: Istraživači raspravljaju o fenomenu „rezervoara". To znači da postoji mogućnost da tijelo, tokom infekcije, pohranjuje određenu količinu koronavirusa. Međutim, imunološki sistem cijepljenih osoba to može spriječiti. Moguće je i da delta varijanta kod cijepljenih ljudi dovede do učestalijih slučajeva Long-COVID-a. Kod inficiranih delta-varijantom na početku je prisutna veća opterećnost virusom, što virusu olakšava da sačini svojevrstan rezervoar korona virusa koji dovodi do Long-Covida.

Cijepljenje bi moglo pomoći onima koji imaju Long COVID

Podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da je prva doza cjepiva smanjila simptome kod oboljlih od Long-Covida za 13 posto a druga za daljnjih 9 posto. Međutim, nejasno je jesu li ti učinci trajni i je li Long-COVID nakon cijepljenja s vremenom potpuno nestao.

Cijepljeni štite necijepljene

Cijepljene osobe mogu se ne samo zaraziti sa SARS-CoV-2, već i prenositi zarazu. Vakcina, međutim, smanjuje prenosivost virusa. Istraživači pretpostavljaju da imunološki sistem virusno opterećenje može držati niskim i da cijepljene osobe stoga ne izlučuju toliko virusnih čestica.

To je bilo jasno uočljivo na prethodnim varijantama korone ali ne i na Delta varijanti. Studije su pokazale da cijepljeni i necijepljeni ljudi sa delta varijantom imaju slično virusno opterećenje. Još uvijek nedostaju podaci za Omikron.

Znači li to da su ljudi koji su cijepljeni i zaraženi Deltom jednako zarazni kao i oni koji nisu?

U međuvremenu postoje studije koje se bave ovim pitanjem, ali većina njih su još nerecenzirani dokumenti - preprinti. Jedna od njih dolazi sa Univerziteta Oxford. Studija je proučavala gotovo 150.000 kontakata sa100.000 slučajeva Covida-19, koji su bili  mješavina cijepljenih i necijepljenih pojedinaca. S jedne strane, istraživači su ispitali koje skupine (cijepljene ili necijepljene) će najvjerojatnije prenijeti virus. Drugo, ispitali su da li je vakcina BioNTech/Pfizer ili AstraZeneca učinkovitije smanjila prenošenje virusa.

Rezultati su pokazali da su oba cjepiva smanjila prenošenje Delta varijante ali je cjepivo BioNTech/Pfizer bilo učinkovitije. Istraživanje je također pokazalo da su se ljudi, koji su imali kontakt sa zaraženom osobom koja je bila cijepljena, rjeđe inficirali od onih koje su imale kontakt s necijepljenom zaraženom osobom.

Oni, koji su imali kontakt sa zaraženom osobom, cijepljenom vakcinom BioNTech/Pfizer, imali su 65 posto manju vjerovatnoću da budu pozitivni na COVID-19. Oni koji su imali kontakt sa zaraženim, koji je cijepljen cjepivom AstraZeneca, imali su 36 posto manje šanse da će biti pozitivni na COVID-19.

Kao i u prethodnim studijama, ovo istraživanje je također pokazalo da cijepljeni i necijepljeni ljudi imaju sličnu razinu virusa u svojim tijelima. Činjenica da cijepljene osobe sa manjom vjerovatnoćom prenose virus mogla bi ukazivati ​​na to da se njihova tijela brže oslobađaju virusa i da je moguće da zbog toga izlučuju ​​manje zaraznih virusnih čestica.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu