Hong Kong Kini više nije baš toliko neophodan kao što je bio 1997. godine, kada je grad vraćen iz Velike Britanije u Narodnu Republiku. Ali ta posebna upravna regija ipak ostaje važan dio kineske ekonomije - onaj za koji Kina sebi ne može priuštiti da oslabi.

U protekle četiri decenije, Kina je postala druga najveća ekonomija na svijetu i sastavni dio globalnog finansijskog sistema. Taj porast omogućio je prvenstveno Hong Kong. Budući da se Narodna Republika tek mora suočiti sa mnogim ekonomskim reformama, za Peking je Hong Kong ključan, jer u mnogo čemu predstavlja kapiju ka kapitalističkom svijetu.

Razmaženo dijete

Čak i prije nego što su u Hong Kongu izbili protesti, odnos Hong Konga i Pekinga nije bio bez napetosti - uprkos redovnim uvjeravanjima vlade, koja su stanovnici sela na jugu posebno voljeli. Mnogi Kinezi, uključujući i visoke dužnosnike, Hong Kong smatraju za razmaženo i neodgojeno dijete.

No, oštra kazna Pekinga za taj grad mogla bi ugroziti kinesku stabilnost mnogo više nego što bi to maskirani demonstranti ikada mogli. Efekti bi se brzo proširili na kontinentalnu Kinu, a konačni negativni imidž odvratio bi investitore i uticao na sposobnost Kine da trguje u inostranstvu.

Pritisak zbog trgovinskog spora sa SAD

Ovih dana su zbog trgovinskog spora i bojkota telekomunikacijskog giganta „Huawei", Pekingu ruke vezane. Kineske kompanije su prisiljene da smanje svoju ovisnost o stranom novcu i tehnologiji, što zauzvrat znači opet veći fokus na Hong Kong.

Kineske direktne investicije u Hong Kong iznose 620 milijardi dolara, što je za 70 posto više od hongkonškog bruto domaćeg proizvoda. Od deset najvećih inicijalnih javnih ponuda (IPO) na berzi od 1986. godine, devet je stiglo iz Kine. Pored toga, oko 50 posto svih kompanija koje kotiraju na hongkonškoj berzi dolazi s kopna, uključujući i 50 najvećih državnih kompanija.

Kompanije s kopna su 2017. godine u Hong Kongu na berzi prikupile 47 milijardi američkih dolara kapitala i 66 milijardi dolara na tržištu obveznica. 

Unatoč godinama obećanja da će se to promijeniti, kineska valuta juan i dalje se ne može slobodno konvertirati. Kontrole kapitala ometaju prekogranični protok novca. Depoziti juana u Hong Kongu iznose 100 milijardi dolara. Gotovo 60 posto kineskih stranih investicija, uključujući i one za projekt „Novi put svile", koji za predsjednika Xi Jinpinga slovi kao prestižni projekat, dolazi preko Hong Konga.

U svemu tome, ne radi se samo o novcu: Hong Kong je važan dio "Greater Bay-Area", koji osim Hong Konga, obuhvaća i Makao, kao i devet velikih gradova provincije Guangdong. U ovoj regiji je 1,5 biliona dolara ekonomskog kapitala. Tamo živi 70 miliona ljudi.

Kini je potreban Hong Kong kako bi ublažio i sve turobnije ekonomske izglede: godine stope dvoznamenkastog rasta su završene. Aktuelni podaci pokazuju da je rast industrijske proizvodnje i maloprodaje - oba ključna parametra za ekonomsko blagostanje Kine - u julu u padu.

Može li Kina naći alternativa Hong Kongu?

Kina se već širina područjima kojima zapravo dominira Hong Kong. Na primjer, na važnim trgovinskim lukama. Pored toga, Komunistička partija gradi i moguće alternative Hong Kongu, i to posebno u finansijskoj metropoli Šangaj i inovacijskom centru Šenzen, koji ipak još nisu spremni zamijeniti Hong Kong.

U julu je 25 kompanija debitovalo na šangajskoj berzi, i to u novoosnovanom Odboru za nauku i tehnologiju (STAR). Svrha Odbora je privući i zadržati inozemni kapital u Kini, istovremeno podržavajući konkurentni položaj Šangaja u odnosu na Hong Kong.

Ali Hong Kong nudi fleksibilnost o kojoj konkurenti na kopnu mogu samo sanjati. Osim toga, finansijsko tržište bivše britanske kolonije je važno žarište za kompanije iz Narodne Republike, ukoliko žele prikupiti novac na berzi. To se osigurava gusto koncentrisanim regulatornim okruženjem koje neki smatraju najboljim i najotvorenijim u regiji.

Iz godine u godinu - i to već četvrt vijeka - istraživački centar "Heritage Foundation" iz Washingtona naziva Hong Kong najslobodnijom ekonomskom zonom na svijetu. Kina, s druge strane, na ovoj listi zauzima 100. mjesto.

I ostatak svijeta treba Hong Kong

Investitori vole sporazum „jedna zemlja - dva sistema" koji su Velika Britanija i Kina dogovorile 1997. godine. On osigurava kontinuitet pravnih okvira, zasebnu valutu i garanciju "kapitalističke ekonomije" do 2047. godine.

"Hong-Kong-Monetary-Authority" ili Centralna banka Hong Konga i njeni regulatori, Komisija za sigurnost i za budućnost imaju reputaciju da su progresivne i pouzdane.

Zbog toga je Hong Kong baza za više od 1.500 multinacionalnih kompanija koje traže nekompliciran način ulaska na kinesko tržište. 60 posto stranih investicija u Kini pronašlo je put preko Hong Konga.

Grad investitorima definitivno nudi sigurnost. A sigurnost je važna i za neke vrlo visoke kadrove Komunističke partije Kine, koji ne bi voljeli da trenutna kriza uznemiri ekonomiju. Kinesko rukovodstvo uložilo je dovoljno u stambene prostore i standarde vrijednosti berze u Hong Kongu, da bi sada brinulo o tome što će naoružana Narodna policija ostati još duže u svojim kasarnama.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android