U nekim balkanskim zemljama već godinama kruži ciničan vic: Kako se u regionu radi reklama za Njemačku i Austriju? Poziv turističke agencije bi vjerovatno glasio: "Dođite, vaša djeca su već ovdje!"

Balkanski region je posljednjih godina teško pogođen odlaskom mlađe generacije. Prema podacima njemačke Savezne centrale za političko obrazovanje, gotovo svaki treći stanovnik Sjeverne Makedonije sada živi u inostranstvu. Još gora situacija je u Albaniji i Bosni i Hercegovini, gdje udio iseljenika u ukupnoj populaciji iznosi oko 42, odnosno 50 posto.

Savezna centrala skreće pažnju na činjenicu da iseljenici značajno doprinose izdržavanju svojih porodica u domovini. "U svim zemljama zapadnog Balkana, s izuzetkom Sjeverne Makedonije, doznake čine oko deset posto u odnosu na BDP."

Ipak, Sofija Todorović, aktivistkinja za ljudska prava iz Beograda je uvjerena: "Nedostaju nam ti pametni ljudi. Bez tih otvorenih, talentovanih, kreativnih, marljivih i ka EU orijentisanih ljudi, i budućnost dotičnih zemalja je dovedena u pitanje."

Ekonomija kao pokretač, ali ne i jedini razlog

"Vlada bi trebala manje graditi zgrade, a više ulagati u umove", kaže taksista u glavnom gradu Kosova, Prištini. Nema više od 30 godina, kao i otprilike polovina njegovih sunarodnjaka; čak je svaki treći Kosovar mlađi od 18 godina. Istovremeno, u zemlji koja je 2008. proglasila nezavisnost, vlada stopa nezaposlenosti mladih od 19 posto. Sve više mladih Kosovara se pita: Zašto raditi za mjesečnu platu od nešto više od 500 eura kada se u Beču, Berlinu ili Bazelu može zaraditi četiri puta više? Ponuda kurseva njemačkog jezika u Prištini ne nedostaje.

U Beogradu, aktivistkinja Todorović prepoznaje problem. Ipak, smatra da ekonomski napredak sam po sebi neće riješiti problem odlaska – i skreće pažnju na problem koji se često zanemaruje na Zapadu: "Najveći izazov za mlade ljude u regionu je nesigurnost. Ona proizlazi iz nedostatka povjerenja u institucije i nedostatka vladavine prava u zemljama. To ih zabrinjava."

Politička nestabilnost i nesigurnost

Zaista, politička situacija na Balkanu ostaje nesigurna 30 godina nakon ratova u Jugoslaviji. Srbija se spori s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Hrvatskom, Hrvatska sa Crnom Gorom, a i između Sjeverne Makedonije, Albanije i Grčke su se tenzije nedavno pojačale. Radi se o nacionalizmu, suočavanju s prošlošću i pravima političkih manjina. Problemi su stari, prijetnje aktuelne. "Mladi ljudi ne žele živjeti u zemlji u kojoj se svakodnevno izvještava o mogućem izbijanju rata. Ne žele živjeti u zemlji u kojoj je klima prožeta glasinama da svi rade protiv nas i da se moramo neprestano braniti", kaže Todorović.

Njena domovina Srbija zaslužuje posebno poglavlje. Tu se uz sveprisutan nacionalizam dodaje i autoritarna vlada predsjednika Aleksandra Vučića. On ima velik utjecaj na pravosuđe, medije i Srpsku pravoslavnu crkvu. Vučić također koristi nejasne etničke odnose na Balkanu. Todorović optužuje vladajuće da za političke svrhe iskorištavaju "traume koje još uvijek vladaju u regionu".

Šta učiniti kako bi mladi iz jugoistočne Evrope ostali i svojom mladalačkom energijom pomogli izgradnji svoje zemlje? Potrebno je više vladavine prava i manje nacionalizma, smatra Todorović. Njena inicijativa se stoga fokusira na političko obrazovanje, nudeći alternativan pogled na situaciju: "Pokazujemo da je mir u regionu moguć, da možemo sarađivati s vršnjacima iz drugih zemalja. I da iskustva iz prošlosti ne moramo koristiti kao oružje protiv naših susjeda, već ih možemo pretvoriti u alat za mir."

Tekst je preuzet od novinske agencije KNA

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu