Zvuči paradoksalno: u usporedbi sa ženama diljem svijeta, muškarci imaju više novca i pristupa medicinskim uslugama. Ipak, umiru ranije i vode manje zdrav život.

Međunarodni istraživački tim izračunao je da je takozvani teret bolesti 16 posto veći za muškarce diljem svijeta nego za žene. To znači da veći dio života provode s bolešću i ranije umiru. O tome izvještava međunarodna istraživačka skupina u sveobuhvatnoj seriji članaka i studija objavljenih u medicinskom časopisu The Lancet.

U Njemačkoj ta brojka iznosi 14 posto, dok je u Švicarskoj iznosi samo četiri posto. Prema izvješćima, muškarci diljem svijeta imaju veći teret bolesti. Ali koji je razlog tome?

Nova istraživačka metoda

Istraživačka skupina željela je saznati jesu li norme muževnosti i društvena očekivanja od muškaraca povezani s tim. Koristeći novu istraživačku metodu, analizirali su podatke iz nekoliko zemalja, uzimajući u obzir i utjecaj drugih čimbenika poput ekonomske nesigurnosti, siromaštva i obrazovanja. Rezultati pokazuju da nisu svi muškarci isti. 

Muškarci koji žive u teškim okolnostima, marginalizirani su - na primjer, zbog svog podrijetla, jezika ili seksualne orijentacije - ili su pod značajnim ekonomskim pritiskom, vode kraće i manje zdrave živote. Ključni čimbenik je da je globalna slika muževnosti uglavnom tradicionalna. Ona muškarce vidi u ulozi hranitelja obitelji, često povezanoj sa slikom snage. 

Znanstvenici pozdravljaju novi istraživački pristup

Psihoterapeut Andreas Walther sa Sveučilišta u Grazu, koji nije sudjelovao u publikaciji, pozitivno govori o novom istraživačkom pristupu jer ne svodi muško zdravlje isključivo na individualno rizično ponašanje i tradicionalne uzore, već uzima u obzir i biološke, psihološke, društvene i strukturne utjecaje.

Međutim, upozorava da se krivnja ne svaljuje isključivo na društvene pojmove muževnosti: "Nisu sve tradicionalne norme muževnosti inherentno štetne za zdravlje. Ključno je koliko se te norme kruto poštuju, društveni kontekst u kojem djeluju i koji su individualni resursi dostupni. Nije sama muževnost ta koja muškarce čini bolesnima, već posebno krute ideje o njoj."

Michael Mühlichen iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu, koji također nije bio uključen u publikaciju, vidi vezu i u izboru karijere: „Fizički zahtjevan rad, rad u smjenama, rizici od nesreća i mala kontrola nad radnim uvjetima utječu na mnoge muškarce u industriji, građevinarstvu, prometu i kvalificiranim obrtima. Profesionalne skupine koje nisu izložene tim rizicima imaju znatno veći prosječni životni vijek.“

Značajne razlike među spolovima

Prema studijama, u mnogim kulturama muško tijelo se smatra otpornijim na bolesti, što, međutim, nije istina s isključivo medicinske perspektive. Istraživači stoga pozivaju na to da se društvenim aspektima posveti veća pažnja pri osmišljavanju zdravstvenih usluga za muškarce. Mühlichen dijeli ovo mišljenje: „Ako, na primjer, muškarci rjeđe podvrgavaju se preventivnim pregledima, rigidni ideali neovisnosti, negativna iskustva sa zdravstvenim sustavom, vremenska ograničenja povezana s poslom ili drugi razlozi mogli bi biti odgovorni."

Iako Njemačka, Austrija i Švicarska imaju dobro razvijene zdravstvene sustave, prema izvješću Lanceta, značajne rodne razlike postoje i u tim zemljama, kaže psihoterapeut Andreas Walther sa Sveučilišta u Grazu: „Muškarci u socijalno nepovoljnim situacijama, s nižom razinom obrazovanja, nesigurnim zaposlenjem ili ograničenim mrežama socijalne podrške posebno su relevantni. Nalazi stoga naglašavaju da muškarci nisu homogena populacijska skupina i da preventivne zdravstvene mjere moraju biti učinkovitije prilagođene njihovim različitim životnim okolnostima.“

Praznine u preventivnoj zdravstvenoj zaštiti

U Njemačkoj su muškarci u nepovoljnijem položaju u odnosu na žene u zdravstvenoj zaštiti specifičnoj za spol. Dok se ženama pružaju informacije i redoviti pregledi kod ginekologa od puberteta nadalje, u Njemačkoj ne postoji usporediva usluga specifična za spol za muškarce. Dobivaju je tek u dobi od 45 godina, uz preventivni pregled za rak prostate. Iako muškarci mogu zatražiti osobne i medicinski ispravne konzultacije i pregled od urologa ili androloga, to nije uobičajena praksa. Neke ordinacije pokušavaju poboljšati ovu situaciju takozvanim "konzultacijama za dječake".

Autori studije opisuju kako u Sjevernoj Americi muškarci s niskim prihodima i niskim socioekonomskim statusom imaju veći rizik od razvoja raka ili srčanih bolesti. To pripisuju lošijem pristupu zdravoj hrani i visokoj konzumaciji duhana i alkohola. Za Njemačku nisu dostupne studije slučaja specifičnih skupina muškaraca. 

Mentalno zdravlje često zanemareno

U drugom primjeru, istraživači su istraživali uzroke mentalnih bolesti među izbjeglicama s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike te unutar njih. Oni navode da muškarci izbjeglice, koji su obično odrasli u patrijarhalnim društvima, doživljavaju kronični stres jer nisu u mogućnosti uzdržavati i zaštititi svoje obitelji od kojih su odvojeni. 

Nadalje, rasizam i ksenofobija u zemljama domaćinima često dovode do loše društvene integracije i oklijevanja u pristupu zdravstvenim uslugama. Posljedice uključuju depresiju i posttraumatski stresni poremećaj - slično onome što vojnici mogu doživjeti nakon borbenih angažmana. To se zatim može manifestirati kao agresija, samoozljeđivanje i zlouporaba droga.

„Autori se nadovezuju na 'paradigmu napetosti rodnih uloga' razvijenu 1980-ih, prema kojoj psihološka nevolja nastaje kada muškarci ne mogu ispuniti društvena očekivanja muževnosti zbog strukturnih uvjeta, na primjer, uloge hranitelja obitelji“, kaže Silvia Krumm, profesorica istraživanja socijalnog psihijatrijskog sudjelovanja na Odjelu za psihijatriju i psihoterapiju Sveučilišne bolnice u Leipzigu.

Studija dobiva mnogo pohvala, ali i kritika

Krumm smatra novu metodologiju istraživanja velikim korakom naprijed: „Teorijski okvir je posebno uvjerljiv zbog svoje kritičke perspektive o moći, koja objedinjuje teorijske pristupe i empirijske nalaze o muškom zdravlju. Pokazuje kako društvene nejednakosti, norme muževnosti i individualne mogućnosti djelovanja međusobno djeluju, čineći tako važnu osnovu za daljnja istraživanja.“

Mühlichen iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva slaže se, ali i kritizira činjenicu da se biološki čimbenici gotovo nisu uzimali u obzir. Također ističe da nije uzeta u obzir studija koja pokazuje da se razlika u očekivanom životnom vijeku između muškaraca i žena pod usporedivim životnim uvjetima značajno smanjuje, ali ne nestaje u potpunosti.