Odluka o zabrani rada političkog krila Hezbolaha u Njemačkoj ne postoji. To je odgovor koji dolazi iz različitih njemačkih ministarstava. Time predstavnici vlade protivriječe izvještaju njemačkog političkog magazina "Der Spiegel", u kojem se moglo pročitati da su se Ministarstva spoljnih poslova, unutrašnjih poslova i pravosuđa složila oko zabrane rada ove libanske, šiitske paravojne organizacije. SAD su takvu zabranu tražile još u septembru.

Kako je rekao jedan portparol Ministarstva spoljnih poslova, njemački šef diplomatije Heiko Maas poduzima sve "podesne i djelotvorne mjere" kako bi "odlučno djelovao protiv kriminalnih i terorističkih akcija Hezbolaha"." U Njemačkoj je vojno krilo Hezbolaha odavno zabranjeno ali političko nije. Kako se to slaže jedno s drugim?

Istorija Hezbolaha

Hezbolah je nastao 1982. godine udruživanjem šiitskih paravojnih grupacija u vrijeme građanskog rata u Libanu. Svoj nastanak može prvenstveno da zahvali iranskoj Revolucionarnoj gardi koja ga je godinama - kako oružjem tako i slanjem instruktora za obuku - pomagala u borbi protiv Izraela. Izraelska vojska je tada zaposjela jug Libana.

Zahvaljujući razgranatoj mreži socijalnih ustanova Hezbolah je postao jako omiljen i popularan u siromašnom sloju stanovništva kako  u Bejrutu, tako i na jugu Libana. Priznatost Hezbolaha zasniva se na činjenici da je ova organizacija 2000. godine prisilila Izrael na povlačenje iz Libana. Imidž branitelja zemlje doveo je do toga da je Hezbolah nakon okončanja građanskog rata 1990. godine bio jedina strana u konfliktu koja je smjela da zadrži oružje. 

U Njemačkoj je Hezbolah postao vidljiv tokom "Dana Al-Kudsa" (Al-Kuds dan je poznat i kao Međunarodni dan Jeusalema), proglašenog od strane Irana. Na ovaj dan se traži "oslobađanje" Jerusalema i odlazak "cionističkih" okupatora - dakle Izraela.

U Njemačkoj, kao i u većini drugih zemalja EU zabranjeno je samo vojno krilo, dok je rad političkom krilu Hezbolaha dozvoljen. Potpuna zabrana, koja bi se odnosila na cijelu EU, propala je prije svega zbog protivljenja Francuske. Ministar Heiko Maas (SPD) od ljeta nastoji da zabrani rad Hezbolaha u Njemačkoj, pozivajući se na Zakon o djelovanju udruženja u ovoj zemlji. Prije nekoliko godina je u Njemačkoj zabranjen rad Hezbolahovog udruženja za prikupljanje dobrovoljnih priloga, .

Zabrana Hezbolaha i odnosi sa Iranom?

Zabrana Hezbolaha mogla bi opteretiti odnose sa Libanom, jer je ova organizacija od 1992.godine zastupljena u Nacionalnoj skupštini Libana. Na parlamentarnim izborima 2018. dobila je 13 mandata. To znači da 10 posto zastupnika u libanskom parlamentu dolazi iz redova Hezbolaha. U koalicionoj vladi premijera Haririja, oko čijeg formiranja se mjesecima pregovaralo, sve do njene ostavke u oktobru je Hezbolah bio zastupljen sa tri ministra.

Zabrana Hezbolaha bila bi dakle problem za svaku libansku vladu, u kojoj su kao ministri zastupljeni predstavnici ove organizacije. U najmanju ruku dijelovi libanske vlade ne bi bili spremni da to prihvate. Pošto Hezbolah njeguje najbliskije odnose sa režimom Mula u Teheranu hat, zabrana bi se mogla odraziti na njemačko-iranske odnose. Otvoreno je pitanje kakvu bi težinu Teheran dao zabrani političkog krila Hezbolaha. Zbog novog američkog embarga, Iran je upućen na dobre odnose sa Njemačkom i EU.  

Posljedice zabrane Hezbolaha u Njemačkoj

Ako bi došlo do zabrane, sve aktivnosti Hezbolaha u Njemačkoj postale bi ilegalne. Zastava libanske paravojske - zelena puška na žutoj pozadini- ne bi se više smjela pokazivati. Nije isključeno da bi Hezbolah mogao osnovati svoju organizaciju pod drugim imenom. Ali, ona bi onda izgubila važnu, ako ne i najvažniju karakteristiku svog "brenda" kada je u pitanju snaga propagandnog djelovanja.

Zabrana će svakako manje uticati na poglede simpatizanata Hezbolaha. Izazov bi zapravo bio da se utiče na njih kako bi se njihovi nazori promijenili. S tim izazovima se Njemačka službeno suočila: "U borbu protiv  politički i vjerski motivisanog ekstremističkog nasilja spadaju i sigurnosno-politički zadaci", stoji u strateškom papiru njemačke vlade koji se odnosi na prevenciju ektremizma i unaprjeđenje demokratije. "Ali za sigurnost ljudi u ovoj zemlji važne su i mjere kojima se jača demokratsko djelovanje, kao i mjere koje zaustavljaju proces radikalizacije. Samo kada se zajednički primjenjuju sigurnosne, preventivne i mjere za unaprjeđenje demokratije, može uspjeti borba protiv svih vidova ekstremizma i u korist jačanja demokratije."

Zabrana bi stvorila pravne pretpostavke za postupanje protiv Hezbolaha. "Hezbolah se finansira pranjem novca, krađom automobila i uopšte  kriminalnim radnjama. Njemačka je za njih područje na koje se mogu povući i steći novac", citirao je list "Frankfurter Rundschau" zastupnika CDU-a Mariana Wendta u junu ove godine. Wendt se zalaže za potpunu zabranu Hezbolaha i kaže da to nije samo propagandna već i vojno-teroristička i izrazito kriminalna organizacija. Zabrana bi po njegovom mišljenju donijela mnogo prednosti. Tako bi se mogle zaustaviti novčane transakcije i plaćanje kirija ali i razotkriti strukture klanova i njihove mreže. 

Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka za 2018. na dvije stranice je posvećen Hezbolahu, bez da ga se optužuje za konkretna kriminalna djela ili kršenja zakona. "Mora se s tim računati da 'Hizb Allah' i izvan Bliskog istoka planira terorističke akcije protiv Izraela i izraelskih interesa. Simpatizanti 'Hizb Allaha' njeguju ideološko i organizatorsko zajedništvo posebno u džematima, koji se prvenstveno finansiraju dobrovoljnim prilozima."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android