Portparol Kremlja Dmitrij Peskov vidi presretnute razgovore oficira Bundesvera kao dokaz „direktne umiješanosti" Zapada u rat u Ukrajini. Ruski državni medij RT DE čak piše da su njemački oficiri planirali „teroristički napad njemačkim krstarećim raketama 'Taurus' na Krimski most". A zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorava na svom Telegram-kanalu da se „Njemačka sprema za rat sa Rusijom".

U Njemačkoj se sadržaj razgovora percipira kao znatno manje eksplozivan. Ministar odbrane Boris Pistorijus je, na primjer, rekao da je većina sadržaja razgovora već bila poznata javnosti.

Njemačka nije strana u ratu po međunarodnom pravu

To potvrđuje i Rafael Los, saradnik u berlinskom trustu mozgova Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR). U suštini, isporukama oružja njemačka vlada podržava „pravo Ukrajine na samoodbranu, koje je zagarantovano međunarodnim pravom. To Njemačku ne čini stranom u ratu u smislu međunarodnog prava", tvrdi Los.

Kristof Švarc, naučni saradnik iz Austrijskog instituta za evropsku i bezbjednosnu politiku (AIES), to takođe vidi na taj način. „U suštini, treba reći da bi do učešća Njemačke u ratu došlo samo kroz dva scenarija: prvo, ako bi njemački vojnici izveli aktivna i direktna borbena dejstva ili drugo, ako bi kroz proširenje borbenih operacija na državu članicu EU ili NATO bio aktiviran takozvani slučaj odbrane saveza (NATO ili EU)." To ne bi bio slučaj kroz puku isporuku oružja ili obuku, čak ni na ukrajinskoj teritoriji, kaže Švarc.

Stvari bi, međutim, mogle postati nezgodne u kontekstu raketa „Taurus", ako bi njemački vojnici bili direktno uključeni u upotrebu tog oružja.

„Neprikladno i neistinito"

U razgovoru koji je procurio, razmatraju se opcije u vezi s mogućom isporukom krstarećih raketa „Taurus". „Ako bismo politički odlučili da podržimo Ukrajinu, kako bi cijela stvar na kraju mogla da izgleda", postavlja pitanje jedan učesnik razgovora. Ali „to ne prejudicira odluku političkog rukovodstva, kao što učesnici diskusije eksplicitno ističu", objašnjava Los iz berlinskog ECFR. Švarc iz austrijskog instituta takođe ističe da Ukrajina može da koristi sistem naoružanja samostalno i bez pomoći njemačkih vojnika, zbog čega se izjava da bi isporuka „Taurusa" zahtijevala učešće u ratu „može opisati kao neprikladna i neistinita".

U snimljenom razgovoru se na jednom mjestu kaže: „Znamo i da ima dosta ljudi s američkim akcentom koji šetaju u civilu". I još: „Englezi (...) takođe imaju nekoliko ljudi na licu mjesta".

Ali, prema mišljenju stručnjaka, to ne mora da znači da su Velika Britanija, a svakako ne NATO, formalno uključeni u rat. Naime, bitno je „koji su konkretni zadaci povjereni tim ljudima", kaže Los. Švarc dodaje: „'Nekoliko ljudi na licu mjesta' – to svakako nije dovoljno da se zaključi da je to umiješanost u rat, osim ako se ne znaju tačne okolnosti tih aktivnosti."

Šta kaže premijer Velike Britanije?

Ukrajina i Velika Britanija poriču da su te aktivnosti predstavljale učešće u ratu u smislu međunarodnog prava. Los dodaje: „Čak i ako pojedine države NATO odluče da vojno podrže Ukrajinu, to ne bi automatski rezultiralo učešćem čitavog saveza u ratu."

Njemački kancelar Olaf Šolc je još krajem februara nagovijestio da Francuska i Velika Britanija možda učestvuju u gađanju i kontroli gađanja raketa „Skalp" i „Storm šedou".

Britanski premijer Riši Sunak tada je odgovorio da je proces odabira meta i gađanja stvar ukrajinskih oružanih snaga. Britanija ima samo malo osoblja u zemlji „kako bi osigurala bezbjednost našeg diplomatskog prisustva i podržala ukrajinske oružane snage, uključujući i medicinsku obuku".

Istorijski gledano, postojali su različiti oblici vojne saradnje u ratovima, ukazuje Los. „U kontekstu vojne pomoći, tehničku obuku često preuzima partner-snabdijevač", objašnjava on.

Na primjer, „tokom Korejskog rata, sovjetski piloti na strani Sjeverne Koreje učestvovali su u vazdušnom ratu protiv SAD i njihovih južnokorejskih saveznika, a da ih SAD nisu proglasile stranom u ratu".

Prijetnja Njemačkoj?

U ruskim državnim medijima i na proruskim kanalima, sadržaj razgovora se, međutim, prodaje kao veliki skandal.

„Presretnuti razgovor se smatra definitivnim dokazom da je Rusija u ratu s NATO", kaže Julija Smirnova sa Instituta za strateški dijalog Njemačke (ISD), trusta mozgova iz Nojengana. Sadržaj se predstavlja iskrivljeno, kao da je riječ o planiranom napadu Bundesvera na Krim, dodaje ona.

Slične izjave dali su i proruski akteri u Njemačkoj. Lider Tirinške AfD Bjorn Heke pisao je o jasnom kršenju člana 26. Osnovnog zakona (Ustava Njemačke), koji zabranjuje pripremu agresorskog rata. Heke dodatno naglašava: „Najoštrije osuđujem planove tih djetinjastih generala!" A prema sopstvenim navodima, desničarska ekstremistička partija „Slobodna Saksonija" podnijela je krivičnu prijavu protiv oficira koji su učestvovali u presretnutom razgovoru.

Prema riječima Smirnove, glavni cilj Kremlja je da zaprijeti Njemačkoj da Ukrajini ne isporuči krstareće rakete „Taurus". „Ova operacija je očigledno imala za cilj da spriječi isporuku 'Taurusa'", kaže ona i ocijenjuje da je i o zastrašivanju njemačke javnosti i ponovnom upozorenju da ne nastavljaju da pomažu Ukrajini.

„Putin odavno smatra da je u ratu sa Zapadom"

Osim toga, ističe se i to da je Rusija uspjela da prisluškuje razgovor. „Neki (Telegram) kanali ismijavaju nesposobnost Bundesvera", kaže Smirnova. Osim toga, servira se narativ da Njemačka nije pouzdan partner drugim zemljama NATO.

Los takođe smatra da objavljivanje razgovora prvenstveno služi u propagandne svrhe. „Ne treba da nas čudi to što Rusija prisluškuje povjerljive razgovore njemačkih donosioca odluka i voljna je da ih selektivno objavljuje. To ima za cilj da potkopa kredibilitet Njemačke u NATO i naruši unutrašnju koheziju, a sve s ciljem da se smanji podrška Zapada Ukrajini." Cijela stvar, kaže Los, prije svega „jasno pokazuje da Putin odavno smatra da je u ratu sa Zapadom".

jk/pz/dr (ard)