Da postane vojnikinja? Ni u kom slučaju! Za mlade žene koje je DW spontano anketirao u Berlinu, služba u Bundesveru uopšte ne dolazi u obzir. „To se ne uklapa u moje životne planove sa studiranjem i poslom“, argumentuje jedna od njih, a druga naglašava da je „potpuno protiv rata". Od vojnikinja iz svog kruga poznanica čula je da su „veoma često izložene seksističkim situacijama“, kaže jedna od mladih žena. Zbog toga ne može ni da zamisli odlazak u vojsku.

Udio žena: Cilj je 20 odsto

Iako ova anketa nije reprezentativna, ona pokazuje jasan trend: interesovanje žena za Bundesver i dalje je malo. Trenutno žene čine samo 13,7 odsto vojnog osoblja, dok ih je u borbenim jedinicama tek oko deset odsto. To je znatno ispod cilja od 20 odsto koji je Bundesver sam sebi zadao. Udio kandidatkinja je u 2025. godini čak opao u poređenju sa prethodnom godinom, bilježi povjerenik  za odbranu njemačkog parlamenta - Bundestaga u svom godišnjem izvještaju.

A njemačkoj vojsci Bundesveru je upravo sada hitno potrebno više osoblja: do 2035. godine vojska želi da poraste za najmanje 75.000 vojnika i vojnikinja kako bi ojačala odbranu zemlje i ispunila zahtjeve NATO-a. Zato Bundesver intenzivno vrbuje novu generaciju. Kod žena – s umjerenim uspjehom.

„Kada bi podjednak broj žena i muškaraca želio u vojsku, o problemu sa ljudstvom ne bismo ni razgovarali“, kaže Sara Nani, portparolka za odbrambenu politiku Zelenih u Bundestagu.

U čemu je onda zapravo problem? „Vidimo da žene dolaze u vojsku“, naglašava Nani u razgovoru za DW. „Ali, za razliku od muškaraca, one je brže napuštaju, dijelom i zbog planiranja porodice. To primjećujemo u mnogim firmama i privrednim granama. Međutim, u Bundesveru je posebno teško uskladiti službu i porodicu.“

Iako Bundesver nudi organizovanu brigu o djeci, rad od kuće i poslove sa skraćenim radnim vremenom, iz vojske istovremeno naglašavaju: borbena gotovost trupa uvijek ima prednost.

Istraga protiv padobranaca u Cvajbrikenu

Mlade žene odvraćaju i brojni slučajevi seksualnog uznemiravanja u Bundesveru. „Ima mnogo kolega koji su puni poštovanja i koji su dobre kolege. Ali, bez obzira na to dolazi do seksualnog uznemiravanja i diskriminacije“, kaže političarka Zelenih Sara Nani, koja sjedi u Odboru Bundestaga za odbranu. i dodaje: „A ministarstvo to dugi niz godina nije shvatalo dovoljno ozbiljno."

Posebno su ozbiljni incidenti u 26. padobranskom puku u Cvajbrikenu na jugozapadu Njemačke, gdje se vodi istraga protiv više od 50 vojnika – zbog zloupotrebe droga, desničarskog ekstremizma i seksualnih delikata. Ove istrage su pokrenute tek nakon prijava samih vojnikinja, iako se na početku sve odvijalo veoma sporo.

Ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) nazvao je ove događaje „krajnje šokantnim“. Najmanje 16 vojnika je već otpušteno, a komandant puka je smijenjen. Ministarstvo odbrane sada želi detaljnije da istraži ovaj problem: do kraja godine biće izrađena studija o neprijavljenim seksualnim deliktima u vojsci – dakle, studija koja obuhvata i krivična djela koja zvanično nisu prijavljena.

„U poređenju sa ukupnim brojem zaposlenih [u Bundesveru], broj optuženih je izuzetno mali“, izjavila je portparolka Bundesvera u Kelnu za DW. „Ipak, ostaje pravilo: svako takvo djelo je jedno previše.“ Seksualnom zlostavljanju nema mjesta u Bundesveru. „Važi nulta tolerancija.“

Služba pod oružjem ženama je dugo bila zabranjena

Bundesver se u njemačkom društvu generalno i dalje doživljava kao muški domen. Ženama je tek od 2001. godine dozvoljen pristup borbenim jedinicama njemačke vojske. Prije toga im je Ustavom bila zabranjena služba pod oružjem i mogle su samo u jedinice poput saniteta, u kojem je i danas najveći udio žena. Pristup borbenim trupama morale su mukotrpno da izbore pred sudom. U međuvremenu je udio žena u Bundesveru dostigao prosjek NATO-a od oko 13,9 odsto.

Mnoge mlade žene koje dobrovoljno služe vojni rok ocjenjuju vrijeme provedeno u Bundesveru kao pozitivno iskustvo. Među njima je i Keri Hope, rezervna oficirka Ratnog vazduhoplovstva. To što je u Bundesveru iskusila da može da savlada iste izazove kao i njene muške kolege, ojačalo je njeno samopouzdanje, priča ova pravnica iz Minhena za DW.

Pred muškarce i žene stavljaju se isti zahtjevi – moraju da nose istu opremu i da rukuju istim oružjem. „Imala sam veliku sreću da nisam doživjela nikakav seksizam, niti strukturnu diskriminaciju samo zato što sam žena“, kaže Hope.

Nedostaju ženski uzori

Međutim, Hope, koja je u srednjim dvadesetim godinama, smatra da u Bundesveru i dalje nedostaje ženskih uzora: „Ako ne poznajete nijednu ženu koja je služila u Bundesveru, nekako vam je teže da zamislite sebe u toj istoj ulozi. Zato vjerujem da bi brojke prilikom regrutacije vjerovatno izgledale drugačije kada bi postojalo više snažnih žena-uzora, koje su krenule ovim putem.

Iako danas u oružanim snagama služi više od 25.000 vojnikinja, na rukovodećim pozicijama situacija je prilično slaba: samo tri žene imaju čin generala – od ukupno 220 generala i admirala u Bundesveru. Najpoznatija je Nikol Šiling, koja je od prošle godine zamjenica generalnog inspektora, odnosno funkcionera sa najvišim vojnim rangom u Bundesveru. „Potrebno nam je više žena“, poručuje i ona, „jer mješoviti timovi poboljšavaju ukupan rezultat“.