Kako će Poljska reagirati na prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog bjeloruskog kolege Aleksandra Lukašenka? Prilikom susreta dvojice predsjednika 23. srpnja u St. Peterburgu bjeloruski predsjednik je izjavio da plaćenici skupine Wagner, koji su smješteni u njegovoj zemlji, prave pritisak jer žele ići prema Zapadu. „Idemo na izlet u Varšavu i Rzeszów", citirao je Lukašenko plaćenike.

O čemu su razgovarali Putin i Lukašenko?

O „temi Poljska" Putin je govorio već 21. srpnja. Na sjednici ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost on je iznio svoje viđenje poljske povijesti. Po njemu se poljsko vodstvo želi „pod zaštitom NATO-a" izravno umiješati u sukob u Ukrajini i zauzeti zapadne dijelove te susjedne zemlje. Slične „snove" Poljska ima i prema Bjelorusiji, ustvrdio je Putin.

Putin je uz pomoć zemljopisne karte objašnjavao premještanje poljskih trupa uz granicu prema Bjelorusiji. „Jedna od brigada stoji 40 kilometara od Bresta. Druga će stajati nešto više od 100 kilometara od Grodnoa. U Rzeszowu se aktivira zračna luka, gdje Amerikanci i drugi dopremaju opremu, koja se onda raspoređuje na poljskom teritoriju", rekao je Lukašenko Putinu pred uključenom televizijskom kamerom.

Što to znači?

Bjeloruski politolog Valery Karbalevich smatra da su Putin i Lukašenko razgovarali prije svega o smještanju plaćenika skupine Wagner na bjeloruskom teritoriju. Prijetnje Poljskoj su inscenirane, smatra on.

Ryhor Nizhnikau, vodeći znanstveni suradnik na Finnish Institute on International Affairs, imao je dojam da se na tom sastanku sve odvijalo kao prema napisanom scenariju. S obzirom na to da je Lukašenko dva dana nakon pobune šefa skupine Wagner Jevgenija Prigožina „previše brbljao", on je očito dobio kritiku iz Moskve i nakon toga je govorio „u okviru onoga što mu je odredio Kremlj", smatra Nizhnikau.

Zašto verbalni napad na Poljsku?

Stručnjaci su sigurni da je Poljska zbog potpore Ukrajini postala još jedan „kolektivni neprijatelj Rusije". Nije samo preko Poljske dopremano oružje nego Poljska inzistira i na novim sankcijama protiv Rusije i jak je zagovornik integracije Ukrajine u EU i NATO. 

„Poljska graniči s Bjelorusijom i Ukrajinom. Ako govorimo o opasnosti od plaćenika skupine Wagner, onda bi bilo smiješno da se to odnosi na SAD, Njemačku ili Francusku. Oni su daleko. Što se tiče Litve i Latvije, one su male zemlje, ali Poljska je ozbiljan protivnik", objašnjava Karbalevich.

Osim toga Putin tako pokušava pokazati ruskoj publici „kako vješto je on sve nadmudrio", dodaje ovaj stručnjak.

„Prigožinova pobuna je jako traumatizirala Putina. On je pred javnošću bio prikazan kao slabić koji je morao s jednim jakim čovjekom pregovarati o primirju. Nakon toga je za njega bilo važno ista sredstva upotrijebiti protiv svojih protivnika. Skupina Wagner, koja je Rusiji stvarala probleme, prebačena je u Bjelorusiju, da bi ugrožavala Poljsku. Putin se 'vješto' riješio svog problema i istovremeno ga upotrijebio protiv svoga neprijatelja", kaže Karbalevich.

Ali, prijetnjama Poljskoj Rusija pokušava prije svega smanjiti potporu Ukrajini, smatraju stručnjaci. „Na jesen se u Poljskoj održavaju parlamentarni izbori. I Putin i Lukašenko pokušavaju utjecati na njih, i prijetnjama, kako bi birači skrenuli na 'pravi' put, naime onim snagama koje u predizbornoj kampanji tvrde da je uloga Poljske u vezi s ratom u Ukrajini kriva i da ju se mora promijeniti, kako bi se spriječilo izbijanje Trećeg svjetskog rata", kaže Nizhnikau.

Samo promidžbena akcija?

Karbalevich u susretu Lukašenka i Putina vidi samo promidžbenu akciju. „To je prije informacijski napad i ucjena, a manje stvarna opasnost, jer su plaćenici skupine Wagner još daleko od poljske granice. Prema podacima zapadnih tajnih službi u Bjelorusiji je samo oko 3.500 pripadnika te skupine. Ali, postoje planovi da se tamo predbaci do 10.000 plaćenika. To još uvijek ne bi bio opasan broj", kaže ovaj stručnjak.

Osim toga Karbalevich ne vjeruje da bi Prigožin i njegovi plaćenici slušali svaku Putinovu zapovijed. Događaji iz lipnja su pokazali da se radi o neovisnoj strukturi, „koja se samo onda upušta u neke avanture ako to njoj donosi korist". 

Nizhnikau vjeruje da prijetnja plaćenika skupine Wagner da će napasti Poljsku funkcionira samo onda ako ona ne bude stvarno provedena. „Ako bi plaćenici Wagnera danas odjednom napali Poljsku, od njih ne bi zacijelo ostalo ništa", kaže ovaj stručnjak. 

Ali, ako bi se prijetnja ostvarila, posljedice bi bile nepredvidive, jer bi to bio napad na članicu NATO-a. U povijesti Sjevernoatlantskog saveza članak 5. Ugovora, po kojem je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice, primijenjen je samo jednom, naime nakon terorističkih napada na SAD od 11. rujna 2001. godine.

„Kad bih ja bio Lukašenko pripazio bih i ne bih pustio plaćenike skupine Wagner da idu u Poljsku, jer bi ih se Kremlj odmah odrekao. Odgovor bi dobila Bjelorusija. Moglo bi doći do vojne intervencije u Bjelorusiji. Ne vjerujem da Lukašenko, dok čita s lista papira, a Putin lukavo skriva svoj osmijeh, ozbiljno vjeruje da bi se to moglo dogoditi. Ali, ako do toga dođe, prva žrtva te avanture bio bi Lukašenko", smatra Nizhnikau.

Skrivena poruka Putinu

Poljska je u međuvremenu pozvala ruskog veleposlanika u ministarstvo vanjskih poslova i predbacila ruskim vlastima neprijateljsku propagandu. „Poljska ni u kojem slučaju ne namjerava osvajati Ukrajinu ili Bjelorusiju", objašnjava Kamil Klysinski iz Centra za istočne studije u Varšavi.

Varšava se priprema samo za obranu, kaže ovaj stručnjak. On je siguran da plaćenici skupine Wagner neće napasti nadzorne točke na poljsko-bjeloruskoj granici, jer im za to nedostaje teško oružje i oprema.

Iza Lukašenkove prijetnje „izleta" plaćenika skupine Wagner u Poljsku krije se molba Putinu da nešto čini s tom skupinom u Bjelorusiji. „Ne vjerujem da je Lukašenko sretan zbog njihove nazočnosti u Bjelorusiji. Lukašenko želi sve kontrolirati, osobito na području sigurnosti. A iskusne plaćenike je teško kontrolirati", objašnjava Klysinski.

To znaju i Lukašenko i Putin. Ovaj stručnjak smatra da je upravo to bila glavna tema razgovora. „Jako je teško na jednom mjestu držati plaćenike skupine Wagner, s njihovim sposobnostima, s njihovim, blago rečeno, specifičnim načinom života. Najveći izazov je: kako se Bjelorusija može riješiti plaćenika skupine Wagner", zaključuje Kamil Klysinski iz Centra za istočne studije u Varšavi.

aj/DW Belarus

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu