Brazil još od 1996. garantuje besplatno liječenje oboljelima od side u javnim bolnicama, kao i besplatne lijekove. Ministarstvo zdravlja Brazila procjenjuje da je u ovom trenutku u toj zemlji 866.000 ljudi HIV-pozitivno. Više od pola miliona njih medicinski prati državni Zdravstveni sistem (SUS).

Programi Zdravstvenog sistema Brazila za HIV i sidu su jedna uspješna priča. Brojke Ministarstva zdravlja pokazuju da je očekivani životni vijek nakon infekcije od 1996. sa tadašnjih pet porastao u prosjeku na dvanaest godina. Broj novozaraženih je bio konstantan, čak je u rizičnim grupama i opadao.

Ali, u posljednje vrijeme ponovo raste broj zaraženih virusom HIV, rezultati su jedne studije UNAIDS. UNAIDS je program Ujedinjenih nacija koji je osnovan 1994. u cilju smanjenja infekcija. U Brazilu, zemlji u kojoj je 2010. registrovano 44.000 novozaraženih, 2018. taj broj je iznosio 53.000 - dakle 21 odsto više. To je znatno više nego u istom vremenskom intervalu u cijeloj Latinskoj Americi, gdje je u prosjeku zaraženo sedam procenata više ljudi. Šta je pošlo naopako?

Malo preventivnih mjera

"Razlog za to je mali broj preventivnih mjera posljednjih godina", kaže Veriano Terto Junior, potpredsjednik Interdisciplinarnog udruženja za sidu (ABIA). To bi trebalo da znači da su državne službe drastično smanjile javne kampanje. "O temi sida se ćuti, a vlada zaboravlja da se o tome brine. Čak je i u školama sprovedeno jako malo kampanja o prevenciji."

Za smanjenje kampanja o značaju prevencije kada je riječ o HIV i sidi, može se okriviti i društveni trend, zbog sve većeg naginjanja konzervativizmu, smatra ljekarka specijalistkinja za HIV i sidu, Vilca Vijela (Wilza Villela). "Vlade su morale stalno da daju sve više ustupaka konzervativnim snagama kako bi uopšte mogle da vladaju."

U školama je oduvijek postojalo protivljenje seksualnom obrazovanju i učenju o polno prenosivim bolestima. Ali, ranije je barem pritisak državnih službi bio jači. Posljednjih godina je i protivljenje podjeli kondoma u školama postalo snažnije, a nastavnici pokazuju sve manje spremnosti da se tom temom bave. "Kampanje u školama su postale slabije, jer nema više ni pritiska sistema", kazala je ova ljekarka za DW.

Kampanja sa fokusom na tradicionalno rizične grupe

S početkom ekonomske i finansijske krize 2013, javni sektor je obustavio izdvajanje sredstava za kampanje. Ali, ne samo to. Oni su prekinuli i saradnju sa civilnim društvom, a nevladine organizacije (NVO) su zapravo bile okosnica kampanja borbe protiv side.

Umjesto toga se odgovornost za prosvjećivanje prebacila ponovo na Zdravstveni sistem Brazila - SUS. "Teoretski je to ispravno, ali u praksi je to bio kontra-efekat", kaže Vijela. Saradnici SUS možda imaju dobru volju, kaže ona, ali oni nisu edukovani o prevenciji bolesti. "Zamislite jednog običnog saradnika SUS koji pokuca na vrata. Ako uopšte progovori o kondomima, to će biti površno ili se odmah sklizne u opšte predrasude o gejevima."

Tako se SUS u svojoj kampanji koncentriše na tradicionalno rizične grupe: prostitutke, zavisnike od droge i homoseksualne muškarce. Ali, bez saradnje sa NVO, oni ne mogu da dopru do ovih grupa, mišljenja je Vijela. Tako su mnoge žene razapete između normalnog života i prostitucije, dok zavisnici od droge jednostavno umiru. Ovaj problem je akutan posebno u velikim gradovima poput Sao Paola ili Rio de Žaneira. A onda su tu još i homoseksualni muškarci koji su vremenom postali umorni od korišćenja kondoma, analizira lekarka speciajlistkinja Vijela.

Protivljenje upotrebi kondoma

Još jedan trend je protivljenje upotrebi kondoma. Tokom karnevala u Riju se na primjer podijeli oko 100 miliona kondoma, ali jedno istraživanje iz 2018. pokazuje da je opala upotreba kondoma među mladima. I to kako pri prvom seksualnom odnosu, tako i sa stalnim partnerom/kom.

Istovremeno je još uvijek mnogo ljudi uvjereno u to da opasnost prijeti samo klasičnim rizičnim grupama kojima oni ne pripadaju. Ljudi koji ne pripadaju tim grupama čak se preventivno i ne testiraju, već tek kada se bolest manifestuje. "Ova stigma je još uvijek najveća prepreka za liječenja od side u Brazilu. Tome vodi i činjenica da se 30 odsto oboljenja otkrije prekasno, što je ogroman broj za zemlju u kojoj je slobodan pristup lijekovima."

 

Globalni primjer?

Brazil u međuvremenu ne može više da važi za primjer u borbi protiv HIV i side, smatra Veriano Terto, predsjednik ABIA. "Mi imamo dobra iskustva koja bi trebalo sačuvati. Brazil je pokazao političku volju, da je otvoren za sve kako bi se smanjila stopa smrtnosti." Posljednjih godina je nedostajalo podrške lokalnih vlada, ali i međunarodnih agencija za borbu protiv side.

"Garancija da svako ima pristup javnom i besplatnom liječenju je i dalje primjer, pa čak i ako smo u međuvremenu prešli na praksu 'testiranja i liječenja'", tvrdi Vijela. "To je makar dovelo do toga da je porastao broj pacijenata. Ranije smo, naime, tek onda počinjali sa liječenjem kada bi koncentracija virusa u organizmu bila jako visoka", kaže ova specijalistkinja za HIV i sidu te dodaje: "Danas je drugačije, s liječenjem se počinje čim se otkrije infekcija."