Više od polovine naseljive površine na Zemlji nekada je bilo prekriveno bujnom šumom. Ljudi je već 10 hiljada godina sijeku, a tokom prošlog stoljeća se krčenje šuma na cijelom svijetu dramatično ubrzalo.

Od 1900. godine do danas područje veličine Sjedinjenih Američkih Država potpuno je lišeno šuma. Tačno toliko je izgubljeno u prethodnih 9.000 godina, prema onlajn naučnoj platformi Our World in Data. A gubici su i dalje u toku.

U 2023. godini planeta Zemlja je prema novim podacima Global Forest Watcha koje je objavila istraživačka organizacija World Resources Institute (WRI), sedmično gubila tropski šumski pokrivač veličine Singapura. To je ukupno iznosilo 3,7 miliona hektara tokom godine, iako je gubitak šuma neznatno opao u odnosu na 2022. godinu.

Šume se većinom sijeku kako bi se iskrčilo zemljište za poljoprivredu — uglavnom za goveda, te za uzgoj sojinog i palminog ulja — ili za drvnu građu. Drugi dio šuma izgori dok klimatske promjene pojačavaju šumske požare. Rekordni požari u Kanadi doveli su do petostrukog povećanja gubitka šuma samo prošle godine.

Ako šume nastave da se smanjuju ovom brzinom planeta bi na kraju mogla biti nemoguća za život ljudi. Iako se većina zemalja obavezala da će zaustaviti gubitak šuma do 2030. godine, one ipak nisu ni blizu nivoa potrebnog da se to zaista i postigne.

"Svijet je napravio dva koraka naprijed a dva koraka unazad kada je riječ o prošlogodišnjem gubitku šuma", rekla je Mikaela Weisse, direktorica WRI Global Forest Watch-a u saopštenju za medije.

Države kao što su Kolumbija i Brazil dramatično su smanjile stope gubitka tropskih šuma, ali su njihovi pomace uveliko umanjeni ogromnim povećanjem u zemljama kao što su Bolivija, Laos i Nikaragva.

Ali zašto su šume toliko važne?

Zdrave šume ljudima osiguravaju dovoljno  vazduha za disanje tako što apsorbuju ugljen dioksid i proizvode kisik.

Šume nam također obezbjeđuju vodu za piće i djeluju kao njen prirodni filter. Korijenski sistem šuma apsorbuje i višak hranjivih tvari i zagađivača iz kiša prije nego što kišnica uđe u slojeve podzemnih voda, čuvajući tako vodu sigurnom za konzumiranje.

Ti isti korijeni štite od klizišta tako što drže tlo na okupu, bore se protiv poplava nakon obilnih padavina pomažući upijanjem vode, a u slučaju šuma mangrova, djeluju kao obalni bedem tokom oluja.

Šume imaju ulogu i u osiguravanju dovoljno količine hrane, bilo pružanjem direktnog utočišta za voće i divlje životinje koje ljudi jedu, ili podržavanjem poljoprivrede kroz pružanje doma oprašivačima i opskrbu vodom.

One osiguravaju život za 1,6 milijardi ljudi, obezbjeđujući drvo, gorivo, hranu, poslove i sklonište. Oko 300 miliona ljudi živi u šumama.

Osim ljudskih života, šume podržavaju i više od 80% biodiverziteta na kopnu, uključujući 80% vodozemaca i 75% ptica. Tropske prašume su posebno važne u tome i u njima se nalazi više od polovine svjetskih vrsta kralježnjaka.

Prema međunarodnoj nevladinoj organizaciji za zaštitu prirode WWF, kada se sijeku tropske prašume, svakog dana izumre čak 100 vrsta.

Šta je sa klimatskim promjenama?

Šume su neophodne za usporavanje klimatskih promjena. Procjene od strane naučnog tijela UN-a, Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), pokazalo je da je zaustavljanje krčenja šuma i obnavljanje drveća fundamentalno za održavanje planetarnog zagrijavanja ispod 2 stepena Celzijusa. To je granica koju su svjetski lideri dogovorili u Parizu 2015. kako bi zaustavili najgore posljedice klimatske krize.

To je zato što su šume najbolje u borbi protiv ugljen dioksida na planeti Zemlji - pored okeana i tla. Oni sadrže ogromne količine plinova koji zagrijavaju klimu i koji se uglavnom oslobađaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Ali kada se šume krče, CO2 se vraća u atmosferu, ubrzavajući klimatske promjene.

Ako se zaustavi krčenje šuma i obnove uništene šume, one bi mogle izdvojiti 5 gigatona ugljičnog dioksida svake godine – otprilike onoliko koliko Sjedinjene Države emituju svake godine.

Ali nije samo njihova uloga u regulaciji CO2 ono što utiče na atmosferu. Šuma takođe pomaže u stvaranju oblaka koji reflektuju sunčevu svjetlost nazad u svemir. Oni također djeluju i kao prirodni klima uređaji kada isparavanjem ispuštaju vlagu u zrak. Čak i oblik krošnje drveća igra složenu ulogu u kretanju vjetra i vremenskim sistemima.

Nedavna studija otkrila je da šume u istočnim Sjedinjenim Državama smanjuju temperaturu za 1 do 2 stepena Celzijusa svake godine.

Šta se može učiniti da se šume sačuvaju?

Mogući su preokreti u krčenju šuma. Brazil je 2023. smanjio gubitak primarnih šuma za 36 posto, dok su gubici u Kolumbiji pali za 49 posto u odnosu na prethodnu godinu - dijelom zahvaljujući političkim akcijama.

Dobici Kolumbije uglavnom su vođeni mirovnim procesom unutar zemlje, s pregovorima između različitih oružanih grupa kojima se izričito daje prioritet očuvanju šuma.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva postavio je krčenje šuma kao politički cilj koji će implementirati kroz jačanje sprovođenja zakona, ukidanje ekološki destruktivnih politika i priznavanje autohtonih teritorija. Ovo je bilo u direktnoj suprotnosti sa njegovim prethodnikom Jairom Bolsonarom, čija je politika pomogla da se poveća gubitak šuma s ciljem ekonomskog razvoja.

"Zemlje mogu smanjiti stopu gubitka šuma kada za to steknu političku volju. Ali takođe znamo da se napredak može preokrenuti kada se politički vjetrovi promijene", rekao je Rod Taylor, direktor Odjeljenja za globalne šume WRI-a, u saopštenju za medije.

Da bi se suprotstavilo ovom jo-jo efektu, rekao je Taylor, "globalna ekonomija treba da poveća vrijednost postojećih šuma u odnosu na kratkoročne dobitke koji se nude od krčenja šuma kako bi se napravilo mjesta za farme, rudnike ili nove puteve."

Kako se još šume mogu zaštititi?

Neki načini da se to uradi uključuju globalne inicijative koje daju vrijednost šumama na osnovu toga koliko ugljika mogu uskladištiti. Postoje i napori u nastajanju da se direktno plati stanovnicima i vlasnicima zemljišta koji pomažu u očuvanju šumskih područja.

Propisi mogu pomoći u rješavanju problema krčenja šuma fokusiranjem na lance snabdijevanja. Nova uredba Evropske unije o krčenju šuma, na primjer, potaknut će kompanije da osiguraju da uvoz stoke, kakaa, kafe, palminog ulja, gume, soje i drvnih proizvoda ne dolazi sa novo pošumljenog zemljišta.

Podrška autohtonim zajednicama u zdravim šumama može pomoći u zaštiti od krčenja šuma. Prema Svjetskoj banci, oko 36 posto preostalih netaknutih šuma nalazi se na autohtonom zemljištu.

Obnavljanje iskrčenih šuma bit će sastavni dio postizanja Pariskog sporazuma, a mnoge zemlje čak razmišljaju i o pošumljavanju – praksi uspostavljanja šume tamo gdje je ranije nije bilo.

"Odvažni globalni mehanizmi i jedinstvene lokalne inicijative zajedno su potrebni za postizanje trajnog smanjenja krčenja šuma u svim tropskim zemljama", rekao je stručnjak za šume Rod Taylor.

Urednica: Jennifer Collins

Izvori:

World Resources Institute, "Forest Pulse: The Latest on the World's Forests" April 2024

IPCC Sixth Assessment Report Impacts, Adaptation and Vulnerability, 2022

Our World in Data: Forests and Deforestation