Godinu i po dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, podrška ratu i politici predsjednika Vladimira Putina ostaje praktično nepromijenjena u ruskom društvu. To je zaključak sociologa Leva Gudkova, znanstvenog direktora ruskog Levada centra. Levada se smatra jedinim institutom za ispitivanje javnog mnjenja koji je nezavistan od države ili državnih subvencija. U Rusiji je taj centar 2016. označen kao „strani agent".

- pročitajte još: Zašto se Rusi, odbjegli zbog rata u Ukrajini, ipak vraćaju?

Prema Gudkovu, broj Rusa koji su protiv rata ostaje stabilan i kreće se između 18 i 22 posto. Među njima je više mladih i nešto više žena nego muškaraca. Međutim, taj broj, prema ocjeni stručnjaka, ne raste. Gudkov je na panel diskusiji koju je u Berlinu organiziralo Njemačko društvo Saharov zajedno s Berlinsko-Brandenburškom akademijom znanosti i Njemačkim društvom za istočnoeuropske studije, naveo razloge zašto se broj protivnika rata u Rusiji ne povećava.

Stroga cenzura

Jedan od razloga je „izuzetno stroga cenzura” koja većini stanovništva u Rusiji faktički onemogućava pristup nezavisnim izvorima informacija. Prema Gudkovu, većina Rusa je i dalje pod utjecajem državne propagande. Ti ljudi ne dobijaju informacije putem interneta.

Iako se broj onih koji su uspjeli zaobići cenzuru i blokade na društvenim mrežama, kako bi čitali vijesti iz medija na internetu, povećao sa oko šest na 22 posto u prvih nekoliko mjeseci od početka rata, nakon toga se, ističe sociolog, više nije povećavao.

- pročitajte još: Kako Rusija regrutuje migrante za rat?

Pošto su, kako kaže Gudkov, „bilo kakve vijesti o ruskim ratnim gubicima apsolutno zabranjene", tema gubitaka i dalje nema utjecaja na raspoloženje Rusa. Gudkov smatra da bi se stav Rusa prema ratu mogao drastično promijeniti ili ako bi Rusija doživjela poraz ili ako bi se rat odužio, što bi značilo povećanje broja žrtava - uz pretpostavku da javnost o tim žrtvama sazna.

Do kraja listopada novinari su uspjeli identificirati imena 34.857 ruskih vojnika koji su izgubili život u Ukrajini. Te podatke je objavio servis BBC na ruskom jeziku, koji zajedno s nezavisnim ruskim sajtom Mediazona i timom volontera vodi statistiku o ruskim gubicima, koristeći javno dostupne podatke. Mediazona je takođe 2021. stavljena na listu „stranih agenata" od strane ruskih vlasti, a zbog izvještavanja o ratu Rusije protiv Ukrajine je 2022. blokirana na ruskom internetu.

- pročitajte još: Putinovo topovsko meso – ruski vojnici se vraćaju u lijesovima

Zvanično su u Rusiji tijekom čitavog rata samo dva puta bili objavljeni gubici. Međutim, brojke nemaju „nikakve veze s realnošću", kaže Gudkov. Rusko Ministarstvo odbrane je prvi put u rujnu 2022. godine priznalo gubitke u Ukrajini i priopćilo da je u ratu poginulo oko 6.000 Rusa. Pored toga, ministarstvo je potvrdilo smrt 89 vojnika kao rezultat ukrajinskog raketnog napada na ruski vojni objekt u Makijevki, u Donjeckoj oblasti, u novogodišnjoj noći 2022.-2023.

Veće vojničke plaće i odštete

Gudkov takođe ističe da se još uvek nisu ostvarile sve prognoze o pogoršanju ekonomske situacije u Rusijiuslijed rata. Prva godina rata je dovela do rasta cijena nafte, što je povećalo prihode države i određenih dijelova stanovništva. Sektori koji proizvode za vojne potrebe bili su puni posla, a plaće su se tamo udvostručile.

Prema riječima sociologa, značajno su porasle i plaće koje sada primaju Rusi koji su mobilizirani, te vojnici po ugovoru, kao i odštete koje se isplaćuju ranjenicima ili porodicama poginulih vojnika, od kojih većina dolazi iz ruralnih područja. One se ne mogu usporediti sa isplatama od prije rata. Gudkov kaže da većina stanovnika tih ruskih provincija nikada nije videla takve iznose, koje inače ne bi mogli zaraditi tijekom svog života. Upravo to je razlog zašto se ne izražava nezadovoljstvo i zašto nema protesta.

Međutim, Gudkov ističe da je u Rusiji trenutno visoka inflacija zbog visokih troškova rata. U svim aktuelnim anketama, Rusi smatraju da je rast cijena, posebno hrane i lijekova, njihov najveći problem. To im je važnije od rata.

- pročitajte još: Njemačka tajna služba: nema naznaka za pad Putinovog režima

Ali, većina Rusa ne vidi nikakvu vezu između vojnih troškova i njihovog utjecaja na svakodnevni život. Samo 10 do 12 posto ljudi koje je anketirao Levada centar – uglavnom državni službenici i dio srednje klase – su svjesni te veze. S jedne strane, raste strah od katastrofe kao posljedice sadašnje politike u Rusiji, ali s druge strane, ljudi ostaju lojalni režimu, kaže Gudkov.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu