1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Za brži put do EU-a: Šest milijardi eura zapadnom Balkanu

17. oktobar 2023

EU je obećao financijsku pomoć od šest milijardi eura državama zapadnog Balkana i želi to iskoristiti za ubrzanje pristupanja ovih šest država Uniji. Kancelar Scholz pozvao je na regionalnu suradnju.

Samit Berlinskog procesa u TiraniFoto: Albania Prime Minister Press Office

Europska komisija stavlja šest milijardi eura na raspolaganje zemljama zapadnog Balkana kako bi potakla reformski proces i ubrzala pristupanje Uniji. S dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde kredita, bruto domaći proizvod u šest država zapadnog Balkana trebao bi se udvostručiti već tijekom ovog desetljeća, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u Tirani nakon završetka samita „Berlinskog procesa”.

Albanski premijer Edi Rama pohvalio je paket od šest milijardi kao potpuno novi korak. Zemlje zapadnog Balkana tako se nagrađuje za reforme na putu prema Uniji, a ne tek nakon pristupanja, tvrdi se.

Scholz poziva na ubrzani proces pristupanja

Savezni kancelar Olaf Scholz i albanski premijer Rama založili su se za brzi proces pristupanja. „Države su odavno trebale ući u EU", rekao je Scholz, napominjući da su Albanija, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija prije 20 godina dobile perspektivu ulaska u Uniju. „Budućnost zapadnog Balkana leži u Uniji", rekao je kancelar.

Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel rekao je da zemlje EU-a i države zapadnog Balkana moraju biti spremne za prihvaćanje odnosno za pridruživanje do 2030. Predsjednica Komisije von der Leyen je, međutim, naglasila da pristupanje ovisi o stvarnim reformama. 

Savezni kancelar Olaf Scholz (d) i albanski premijer Edi Rama (l) založili su se za brzi proces pristupanjaFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Njemački kancelar: "Nema napretka" u BiH

Scholz i von der Leyen su bili oprezni u pogledu zahtjeva da Bosna i Hercegovina u prosincu dobije zeleno svjetlo EU-a za početak pristupnih pregovora. Kancelar je kritizirao činjenicu da nema napretka u reformama u toj zemlji.

Von der Leyen je najavila da će Komisija EU-a 8. studenog predstaviti procjenu svih kandidata za prijem u EU. A šefovi država i vlada EU-a donose odluku u prosincu. Za blokadu u BiH posebno odgovornim se smatra lidera Republike Srpske, Milorada Dodika.

Spor Srbije i Kosova zasjenio je prvi samit „Berlinskog procesa”izvan EU-a i prvi u regiji. Scholz i von der Leyen pozvali su Srbiju i Kosovo da riješe svoje tenzije. „Obje strane moraju deeskalirati", rekao je Scholz u kontekstu napada srpske skupine na policijsku stanicu na sjeveru Kosova. Obje zemlje imaju EU perspektivu, dodao je kancelar.

Scholz je pozvao zemlje zapadnog Balkana da se pripreme za pristupanje Uniji. Da bi to uradile, one bi također morale tješnje surađivati, smatra on: „Ne postoji način da se zaobiđe regionalna kohezija i trajno rješenje za sukobe koji predugo tinjaju". 

Scholz po dolasku u Tiranu Foto: Albania Prime Minister Press Office

Von der Leyen: Postupni pristup unutarnjem tržištu EU-a

Von der Leyen je rekla da će EU postupno olabaviti pristup unutarnjem tržištu EU-a i povećati financijsku pomoć u zamjenu za napravljene reformske korake. Šest zemalja u regiji dogovorile su se i o međusobnom priznavanju diploma.

Države zapadnog Balkana prošle godine su potpisale tri sporazuma o mobilnosti, koje su četiri od šest zemalja do sada i ratificirale. Sada je moguće putovati iz jedne zemlje u drugu ili prihvatiti ponude za posao u susjednoj zemlji, i to uz korištenje samo osobne karte, pohvalio je Scholz.

Jedan od fokusa „Berlinskog procesa" ove godine je bilo pitanje kako opskrba energijom u regiji može biti dekarbonizirana i prebačena na obnovljive izvore. Njemačka to želi podržati s 1,5 milijardi eura.

Njemačka vlada će također osigurati 73 milijuna eura za novi program poticanja obnovljive energije u Albaniji, rekao je Scholz.

Scholz: Nagraditi napredak u Sjevernoj Makedoniji

Scholz je inzistirao na tome da EU također mora nagradi napredak u Sjevernoj Makedoniji. Do sada je Bugarska, kao članica EU-a, blokirala približavanje Skopja Bruxellesu inzistiranjem na ustavnoj promjeni u toj državi. U Sjevernoj Makedoniji ustavna reforma koju je predstavio premijer Dimitar Kovačevski do sada nije mogla biti usvojene zbog protivljenja konzervativne oporbe.

dr(ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu