List Handelsblatt analizira slobodu medija u balkanskim državama i konstatuje da je ona ugrožena:

"Rezultat predsjedničkih izbora u Makedoniji, gdje je u prvom krugu pobijedio Đorđe Ivanov, ne bi bio takav da ne postoji potpuna kontrola medija u toj zemlji. Opoziciona TV-stanica A1 je ugašena još prije tri godine, novine koje "ne pišu kako treba" se šalje u privrednu propast presudama za navodnu utaju poreza. Makedonija je u međuvremenu na 123 mjestu liste zemalja sa slobodnim medijima i ona nije izuzetak kada se povede riječ o balkanskim državama. U Crnoj Gori novinari koji pišu kritički moraju da strahuju za svoj život.

Na Balkanu, zaboravljenom dijelu Evrope, sloboda medija je odista ugrožena. Poseban primjer je Srbija. Tamo se nekadašnji menadžer TV-stanice Pro7 Dejan Jocić bezuspješno bori za dobijanje licence za emitovanje. On na svojim leđima osjeti samovolju državne regulatorna agencije, kojom upravlja nacionalpopulista Aleksandar Vučić. Jocić rukovodi televizijom TV Nova koja ima nezavisne informativne emisije u kojima često postavlja pitanje: "Ima li Srbija uopšte opoziciju?" Ova televizija govori i o cenzuri medija u toj zemlji i napada politički establišment. Međutim, to ima svoju cijenu. TV Nova ne dobija dozvolu da svoj program emituje i preko antenskog sistema (za sada se može gledati samo u kablovskoj mreži).

U Evropi se niko ne interesuje za slobodu medija na Balkanu. Pri tome je upravo nezavisno i kritično novinarstvo preduslov za funkcionisanje demokratije. Srbija želi u EU. Taj plan može da uspije samo ako se pridržava pravila koja važe za slobodu medija. Upravo Njemačka, kao velika sila EU, trebalo bi ozbiljnije da shvati svoju vanjskopolitičku ulogu. Samo tako bi se ubrzao proces demokratizacije. Njemačka vlada ne bi trebalo da gleda u stranu, pogotovo kada čak i njemački poduzetnici iz političkih razloga imaju privredne probleme na Balkanu", stoji u listu Handelsblatt.

Bosanske djevojke u džihadu

Dvije maloljetne djevojke iz Beča, čiji su roditelji iz BiH, vjerovatno su otišle "u sveti rat" u Siriju prenosi list Die Presse. Ovaj list navodi kako su djevojke prije odlaska imale kontakt sa nekim osobama iz Čečenije.

"Oproštajno pismo nije ostavljalo nikakvu sumnju. "Mi smo na pravom putu. Idemo u Siriju da se borimo za islam. Vidimo se u raju", stojalo je u pismu. Dvije maloljetne učenice su još u četvrtak (10.4.) iz Beča, preko Amkare, otputovale za turski grad Adanu. Njihov cilj je da se bore u Siriji na strani radikalnih milicija. Ove izrazito religiozne djevojke su uoči svog odlaska imale blizak kontakt sa jednim čečenskim imamom. Austrijska policija vodi istragu o tome ko je nagovorio ove djevojke da odu u Siriju, ko je platio njihove avionske karte. Roditelju su potpuno zatečeni bijegom njihove djece.

Očito da izlazak iz Austrije za ove dvije djevojke nije bio neki veliki problem. Maloljetnicima je inače potrebna pismena dozvola roditelja da napuste državu, ali u praksi se to rijetko kontroliše. Istragom pokušava da se utvrdi da li su oni koji su organizovali bijeg pribavili i falsifikovane dozvole roditelja.

Bečki advokat za omladinu Anton Schmid kaže da su rijetki slučajevi poput ovoga. Ipak, on upozorava da se djecu sve češće prisiljava da tokom vikenda pohađaju škole za izučavanje Kur'ana i da na taj način nastaju problemi", piše list Die Presse.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić