Ivon Ditman šeta psa u istočnom dijelu Pazevalka, između dugog stambenog bloka i napuštenog tržnog centra. Ovdje su tipični stambeni blokovi kakvi se mogu vidjeti u gotovo svim dijelovima istočne Njemačke. Ditmanova otvoreno kaže: „Glasala sam za Alternativu za Njemačku, jer ta stranka se više zalaže za nas, Nijemce." Ona smatra da je u kraju u kome živi previše azilanata. „Oni dobijaju više nego mi. Mi, Nijemci."

Takav stav je široko rasprostranjen u Pazevalku na sjeveroistoku Njemačke, samo tridesetak kilometara od poljskog Ščećina. „Naravno da nije lijep osjećaj što ovdje svaki treći stanovnik glasa za desnicu – Alternativu za Njemačku ili desničarsko radikalnu Nacional-demokratsku partiju Njemačke", kaže gradonačelnica Sandra Nahtvaj. Ona je vanstranačka ličnost koju podržavaju SPD i Ljevica.

Prije pada Berlinskog zida Pazevalk je imao 16.000 stanovnika, danas ih ima tek 10.500. Nezaposlenost od 12 odsto dvostruko je veća nego na saveznom nivou. Čak 35 odsto stanovnika starije je od 65 godina. U gradu koji je krajem Drugog svjetskog rata bio gotovo potpuno razrušen.

Mladi su odavno napustili mjesto. „To je naravno vidljivo, jer mladi, odnosno oni koji su to bili prije dvadeset godina, su otišli. Nedostaje podmladak", kaže gradonačelnica.

Izgubljeni i zaboravljeni

Nahtvaj je posebno zabrinuta zbog izbornih rezultata u svom gradu. Na pokrajinskim izborima, prošlog septembra, kandidat AfD Jirgen Štrošajn osvojio je 27 odsto glasova u izbornoj jedinici kojoj pripada i Pazevalk.

Tradicionalno dobre rezultate desničarskih stranaka u njenom gradu gradonačelnica Nahtvaj ovako objašnjava: „Mnogi glasaju za AfD zato što se osjećaju izgubljeno i zaboravljeno. Ne znaju kako sami sebi da pomognu. I zbog te frustracije, ali i aktuelne politike, glasaju za AfD."

Sjedište AfD nalazi se na centralnom gradskom trgu, gdje su donedavno kancelariju imale socijaldemokrate. Štrošajn (42) dugo je bio član demohrišćana. Od septembra je poslanik AfD u parlamentu Meklenburga Prednje Pomeranije. U predizbornoj kampanji njegova stranka je u prvom planu imala izbjegličku politiku. I to joj je donijelo uspjeh iako je ovo savezna pokrajina sa najmanjim brojem izbjeglica. U gradu sa nešto više od 10.000 stanovnika živi pedeset do šezdeset izbjeglica.

„Izbjeglička politika gospođe Merkel bila je naš glavni pomagač na izborima", kaže Štrošajn. Enriko Komning koji se za AfD kandiduje za Bundestag dodaje: „Građani ovdje, u ovom regionu osjećaju se otpisanima. Glavni grad pokrajine Šverin je daleko, Berlin još dalje", kaže član pokrajinskog parlamenta. Po njemu je izbjeglička politika najvažnija tema AfD. „Građani se boje da će stranci doći kod nas. Oni žele da sačuvaju svoj identitet."

Male stvari

Strah od nečega što je nepoznato. Naime, stranaca ovdje gotovo da nema. Ali mnogi se u Pazevalku nakon pada Berlinskog zida nisu snašli, imaju osjećaj da ih je pregazilo vrijeme. Frustrirani su zbog nezaposlenosti i izostale perspektive. Takvim ljudima pomoć pruža katolička humanitarna organizacija Karitas, svojim projektom „Holchof", na gradskoj periferiji. Uglavnom muškarci ovdje rade na proizvodnji drva za grijanje.

Andreas Gerke je sretan što je još uvijek živ nakon višegodišnje zavisnosti od alkohola. Ovaj projekat ponovo mu je otvorio perspektivu u gradu čije propadanje već dugo vremena posmatra. „Sada se opet zatvaraju još dvije velike prodavnice u centru grada. Kako stariji ljudi da idu u kupovinu? To su male stvari koje život ovdje čine sve težim."

Upravo te stvari su dio uspjeha AfD, smatra Brit Bus, socijalna pedagoškinja koja je angažovana u Karitasovom projektu.

Gradonačelnica Nahtvaj nastavlja svoju borbu. Energična žena radi sve što može kako bi promijenila stvari nabolje: pregovori sa investitorima, rješavanje problema u istočnom dijelu grada, otvorena vrata za razgovor sa građanima. Nada umire posljednja.