Već prošle godine su njemački istražni organi boravili u ulici "Schöne Aussicht" na sjeveru Hamburga. Službenici su u novembru 2023. pretražili impresivnu zgradu na Außenalsteru: šiitsku džamiju Imam Ali, poznatu kao "Plava džamija". Danas, u srijedu (24. jula 2024.), policija je ponovo došla na istu adresu. Ovaj put, međutim, ne samo da bi izvršila raciju, već da zatvori džamiju.

Prema informacijama ARD-a, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je rad udruženja Islamski centar Hamburg (IZH)  blizak Iranu, koji upravlja "Plavom džamijom". Iz ministarstva je saopšteno da udruženje krši ustavni poredak Savezne Republike Njemačke i raspiruje antisemitsku i antiizraelsku mržnju. Uz to, predstavnici te organizacije, kako je saopšteno, su u prošlosti veličali nasilna djela terorističkih organizacija kao što je Hamas i podržavali terorističke organizacije poput Hesbollaha.

Zabrana rada za još pet udruženja

Pored toga, savezna ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser zabranila je još pet udruženja koja se smatraju podorganizacijama IZH-a. U osam saveznih pokrajina jutros su izvršene policijske racije. Ukupno su pretražena 53 objekta, uključujući džamije i prostorije udruženja i došlo je do zapljene materijala i imovine udruženja.

Nakon racija prošle godine, vlasti su pod vodstvom Savezne kancelarije za zaštitu ustava (BfV) pregledale zaplijenjeni materijal u vezi sa aktuelnom zabranom rada udruženja. Među materijalima su bile brojni pisani dokumenti, uređaji za skladištenje podataka, računari i literatura.

Kako proizlazi iz dokumenta Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, koji sadrži više od 200 stranica, IZH navodno propagira agresivni antisemitizam i masivno neprijateljstvo prema Izraelu, čime krši ideju međunarodnog razumijevanja. Udruženje takođe, kako se navodi, širi ideologiju totalitarnog islamizma, kakvu zastupa iranski režim.

Optužbe za podršku Hezbollahu

U dokumentu je i dio koji sadrži krivičnu optužbu za podršku terorizmu: Udruženju se prebacuje da je podržavalo u Njemačkoj zabranjenu terorističku organizaciju Hezbollah, na primjer kroz regrutovanje osoba i prikupljanje donacija.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova polazi i do toga da je IZH širom Njemačke izgradio strukturu koja lokalnim džamijama daje političke i vjerske smjernice te u ime iranske države prenosi antisemitske i antidemokratske stavove.

"Plava džamija" slovi za jedan od najvažnijih centara šiitske vjerske zajednice u Evropi. Udruženje IZH, koje je osnovano 1953. godine, u početku su finansirali Iranci u egzilu. Smatra se da njeguje bliske veze s Iranom, posebno od momenta preuzimanja vlasti od strane vjerskih fundamentalista u Teheranu nakon 1979. godine.

Hamburški Ured za zaštitu ustava još od 1993. prati rad IZH-a i klasifikuje ovo udruženje kao islamističko, jer zastupa fundamentalističku ideologiju iranskog režima. Prema Uredu za zaštitu ustava, radi se o "vanjskoj ispostavi Teherana koja djeluje po direktivama".

Neuspješna tužba zbog nadziranja

Protiv nadziranja od strane Ureda za zaštitu ustava, čelnici IZH-a su podnijeli tužbu, ali bez uspjeha. U junu 2023. godine, nakon dvodnevnog suđenja, Upravni sud u Hamburgu je odlučio da vlasti mogu i dalje klasifikovati udruženje kao islamističku organizaciju sa ciljevima, koji su protivni njemačkom Ustavu i da ga smiju spominjati u svom Izvještaju o zaštiti ustava. Sud je ocijenio da samo pojedine izjave o IZH-u u Izvještaju o zaštiti ustavnog poretka iz 2019. godine nisu u skladu sa zakonom.

"IZH je jasno ekstremistička i antidemokratska institucija", izjavio je senator unutrašnjih poslova Hamburga Andy Grote (SPD), nakon izricanja presude.

Sretna okolnost za sigurnosne službe bio je slučajni pronalazak nekoliko godina ranije, kada je na aerodromu izvršena kontrola prtljaga imama "Plave džamije", koji je često boravio u Teheranu. Tom prilikom, pripadnici Savezne policije su otkrili nekoliko notesa i dokumenata, uključujući dokumente koji su se mogli povezati sa iranskim sigurnosnim aparatom.

Iz pronađenih dokumenata je proizlazilo da rukovodstvo džamije očigledno ima bliske veze s režimom u Teheranu. U dokumentima je, na primjer, voditelj IZH-a, Mohammad Hadi Mofatteh, u pismima nazivan "predstavnikom Vrhovnog vođe, šefom Islamskog centra Hamburg". Savezna obavještajna služba (BND) je takođe u službenom izvještaju potvrdila da je Mofatteh početkom 1990-ih godina i sam služio u korpusu iranske Revolucionarne garde.

Nekretnina očito prelazi u vlasništvo države

Današnja zabrana djelovanja IZH-a sadrži i posebnu stavku. Naime, prema informacijama NDR-a, WDR-a i SZ-a, nekretnina na Außenalsteru sada prelazi u vlasništvo države. Kakva će biti dalja subina ovog objekta, još uvijek se ne zna. Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, džamija bi i u budućnosti trebala služiti za vjerske svrhe, ali još nije odlučeno kome će biti povjereno upravljanje.

Današnja zabrana rada IZH-a predstavlja značajan udarac protiv aktivnosti i struktura iranskog režima u Evropi, moglo se čuti iz sigurnosnih krugova, dok se u onim diplomatskim očekuje da bi Teheran na taj potez mogao reagovati donošenjem zabrane rada njemačkih organizacija i institucija. Ili čak još strožijim mjerama odmazde.

Strah od odmazde

Prema informacijama NDR-a i WDR-a, u Ministarstvu vanjskih poslova vlada velika zabrinutost da bi sada mogla biti izvršena smrtna kazna nad njemačko-iranskim državljaninom Jamshidom Sharmahdom, koji je u februaru 2023. godine osuđen zbog navodnih terorističkih djela. Sharmahd, koji je bio aktivan u iranskoj opoziciji u egzilu, u ljeto 2020. godine je uhapšen od strane Iranske obavještajne službe u Dubaiju i prebačen u Iran. Od tada se nalazi u zatvoru u Teheranu.

Revolucionarni sud je ovog 68-godišnjaka, između ostalog, proglasio odgovornim za teroristički napad u kojem je ubijeno 14 ljudi. Isti sud ga je optužio i za saradnju sa stranim obavještajnim službama, poput američke CIA-e ili izraelskog Mosada. Sharmahd je pak uvijek iznova negirao te optužbe.

Savezna ministarka vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) nazvala je presudu neprihvatljivom i pozvala iransku vladu da je "odmah poništi". Kao reakciju na presudu, njemačka vlada je protjerala dva zaposlenika Iranske ambasade u Berlinu, među kojima je i jednag pripadnik Iranske obavještajne službe.

fš/ff/vk/WDR/MDR

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu