Zadovoljstvo u Njemačkoj
11. januar 2010Profil i politički kurs novog predsjednika Republike Hrvatske odgovora standardima Evrope. Ivo Josipović će biti dobar partner svojih evropskih kolega, tvrdi Klaus Peter Willsch, predsjednik Parlamentarne grupe za Hrvatsku i poslanik njemačkih demohrišćana. ”Hrvatska je danas zrela demokratska država, iako su zemlju u određenom periodu vodili i manje demokratski orijentisani političari. Mišljenja sam da će predsjednik Josipović i premijerka Kosor imati dobru saradnju, prije svega u oblasti spoljnje politike.”
„Glasovi Hrvata bez utjecaja“
Pobjedu Ive Josipovića i socijaldemokratije u Hrvatskoj obradovala je i njemačke socijademokrate. Parlamentarac Josip Juratovoć komentariše: ”Nadam se da ćemo uspjeti u procesu suzbijanja korupcije i izgrađivanja odnosa, prije svega sa susjednim zemljama u regiji, kako bi se poboljšala stabilnost u regiji.”
Izbor Ive Josipovića za predsjednika Hrvatske, kandidata kojem su građani sa skoro dvije trećina glasova ukazali svoje povjerenje, dokaz je da se evropska integracija države i društva u Hrvatskoj uspješno nastavlja, kaže Johannes Jung, stručnjak za jugoistočnu Evropu u Socijaldemokratskoj partiji.
”Sreća je što na ove predsjedničke izbore nisu uticali glasovi Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini za razliku od posljednjih opštih izbora. Podsjećam da su tada Ivo Sanader, a danas njegova nasljednica Jadranka Kosor, dobili većinu u parlamentu samo zato što su im pri tome pomogli glasovi Hrvata iz Bosne i Herecegovine. Rezultat jučerašnjih izbora je toliko ubjedljiv, da većinom nacionalističko-konzervativni glasovi iz Bosne i Herecegovine nisu odigrali veliku ulogu.”
Josipović i međunarodna politika?
Ishod izbora se i u okruženju i u samoj Hrvatskoj više cijeni kao poraz Bandića nego što se u Josipoviću prepoznaje jedan budući veliki iskorak u politici Hrvatske, komentariše Dušan Reljić, naučni saradnik njemačkog Instituta za međunarodnu politiku i bezbjednost. Josipović je smiren i obrazovan čovjek, za razliku od Bandića za kojeg se često vezuju desničarski populizam i brojne afere, kaže Reljić. On smatra da novi hrvatski predsjednik neće slijediti politiku dosadašnjeg predsjednika, Stjepana Mesića.
”Predsjednik Mesić se zbog svoje vezanosti za proces osamostaljenja Hrvatske prije dvadeset godina svakodnevno miješao u dnevnu politiku i samim time prelazio onaj okvir koji mu je ustav nominalno davao. Primjetno je da Josipović u svom prvom istupanju nije spominjao međunarodnu politiku. Znači, on prije svega želi da bude čovjek koji će unutar Hrvatske raditi na jednoj vrsti socijalnog pomirenja, jačanja, stabilnosti, kohezije, a vidjećemo u kojoj će mjeri međunarodna politika dospjeti na vidokrug njegovog zanimanja.”
Autor: Selma Filipović
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić